Monday, April 16, 2007

Sekretáriu-Jeral Fretilin, Dr. Marí Alkatiri


Hau Lakohi Sai Primeiru-Ministru

Iha tempu nebá, oras marka tuku tolu loraik (16/04). Jornalistas Time Timor hakbesik-án ba area Farol atu halo entrevista ekskluzivu ida ho eis-Primeiru Ministru, Dr. Marí Alkatiri, iha ninia rezidênsia. Ambiente iha fatin nee hakmatek no silêncio teb-tebes. Ho laran-diak no amitozu, Sekretáriu-Jeral Fretilin nee simu jornalistas sira hodi dada-lia kona ba situasaun aktual iha rai-laran, inklui mos ba Eleisaun Prezidensial segunda-volta nian fulan oin mai.

Ho kalma teb-tebes Dr. Marí Alkatiri elabora ideias lubuk ida nebe importante liu ba ita tomak nomós ba nasaun foun ida nee. Kuandu ita haré ambiente hanesan nee, bele halo ita relembra fali wainhira ema barak (nebe konseitu formadu tiha ona) antipatia no krítika lisuk Fretilin, komesa kedas krize nee nakfera to’o kazu fahe-kilat husi eis-Ministro Interior nebe tribunal desidi tiha ona nia kulpa.

Ita mos presiza refleta ba ita ida-idak nia-án. Maski dalaruma ema ida-rua iha partidu laran mak la’o ladún lós, maibe nudar ema, sempre iha boa-vontade atu aprende husi buat lalós ruma nebe akontese iha tempu kotuk. Nudar ema nebe iha konsiênsia, ita mos presiza husu ba ita ida-idak nia-án. Tansa mak ita ladún senti katak ita ema nee nunka mais ida ke perfeitu iha mundu nee. Ita mos dalaruma presiza reflete, tansa mak ema gosta haré deit ema-seluk nia át hodi inventa buat kikoan sai boot, no la haré mos katak iha buat diak barak mak realiza ona husi ema nebé ita krítika.

Maski nunee, ita mos bele kompriende se ema barak durante nee dehan katak sira hadomi Fretilin maibe lakohi atu grupu Maputo mak ukun. Se ita kompriende didiak demokrasia, ita mos bele hanoin katak kualker sé deit mak ukun, hanesan deit, basta nia iha kapasidade no kbít atu lori povu ba dalan diak. Ita mos tenki análiza katak sei iha buat barak ladún bele dezenvolve tanba durante nee tanba mosu bebeik konflitus no problemas nebe ema seluk kria tanba lahetan kadeira ka pozisaun. Tan nee mak ita mos tenki haré didiak opozisoens sira nia motivasaun kona ba kareira polítika nebe sira buka atu hetan liu husi krítikas nebe maka’as liu ba partidu históriku nee. Dalaruma kala rumores hanesan nee mak Dr. Alkatiri ho haraik-an deklara katak nia lakohi tan ona sai Primeiru-Ministru wainhira Fretilin manán iha eleisan parlamentária fulan oin mai nee.

Ho ideias hanesan hirak hanesan nee, ita mos bele konklui katak Eleisaun Prezidensial iha 9 Abril 2007 nebe halo Sr. Lú-Olo hetan primeiru lugar ho votantes rihun atus ida resin nee hatudu katak povu sei fiar nafatin Fretilin.

Tanba iha primeira volta nee kandidatu Fretilin nian sei konkore tan iha seguda volta ho Dr. Ramos-Horta, neduni ita sei akompanya hamutuk entrevista ekskluzivu entre jornalistas Time Timor (TT) ho Dr. Marí Alkatiri (DMA) hanesan tuir mai nee.

***

TT: Iha primeiru ronde nee Fretilin hetan votus nebe barak teb-tebes. Tuir ita boot nia hanoin, politika saida deit mak bele aplika ba eleisaun prezidensial segundu ronde?
DMA: Segundu ronde nee importante teb–tebes, nee sira nain rua deit, ida mak Ramos-Horta, kampanya ke nasaun hot–hotu uza nia poder. Hau rasik fó apoiu ba nia. Ita hatete ita nia povu mak demokrasia maibe sai fali bosok ten. Bosok ita nia povu. Too ona kampanya ita atu halo buat sira nee hotu hodi bele uza ba kampanya. Tanba nee mak hau hanoin hanesan jogu foer nomos ami mos tenki muda ami nia estratéjia kampanya. Vota mak estratéjia ida atu hatene diak liu tan ami nia-án. Kandidatu nia vizaun para halo ema bar–barak nia koalia nee oinsa. Agora ema konyese ita nia rai bele sai baziku liu tan, se bele tau buat sira nee hotu, nomos sira tur iha ukun tanba sira iha forsa estranjeiru atu defende sira, nee mos ita tenke kuidadu buat sira nee.

Ita haré katak povu oras nee sei terus hela deit iha tenda okos, loron-kalan sira mos labele livre atu la’o ba-mai. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Ita haré katak baku-malu, oho-malu laiha kulpa, akontese bebeik durante nee. Maibe ita haré krize nee, se ita ho ita mak baku-malu, ema estranjeirus sira la’o ho livre. Nee hatudu dadauk mai ita katak ita tau Timor-oan ho Timor-oan ukun diak liutan, kuandu fahe ita ba Timor Loromonu-Lorosae, ita labele defende ita nia-án rasik se problema ruma mosu. La’os ita mesak deit atu fo paz ho dame. Fretilin fo duni paz no dame iha ita nia rain. Uluk Indonézia ho Portugal sira mai fahe ita nee mak ita oho-malu no fo fali garantia ba sira taba ita nia povu hot–hotu hakarak indenpendênsia. Ema estranjeiru nia okupasaun agora fahe ita ba Loromonu-Lorosae. Balun sempre presiza forsa estranjeiru. Nee estratéjia ida nebe bele dehan perigoju ba nasaun ida nee. Ita nia bendera ita nia rasik, ita nia ino ita nian rasik, ita nia parlamentu ita mak hili. Ho Loromonu-Lorosae nee ita atu tau polisia ida ke Loromonu ka Lorosae i polisia ida iha Loromonu, ita labele tau iha Lorosae atu ita fahe malu. Entaun komu ita fahe malu tia ona, diak liu ita husik nafatin forsa husi rai seluk fo instabilidade. Se siguransa menus tiha ona ita presiza ema seluk para violensia labele kontinua.

Durante nee ema barak hamutuk ho partidus sira seluk dehan katak iha manipulasaun ba votus nebe foka liu ba Fretilin inklui membrus governu balun. Ita-boot nia hanoin oinsa?
Prova sempre iha eleisaun. Ema sempre uza buat sel-seluk halo manipulasi atu konta votus. Portavoz CNE nian nee halo manipulasaun. Iha votus mai husi presidenti Lu-Ólo nian lasai, seluk nian fali mak sai mai. Manipulasaun. Depois sira halo Fretilin atu reajen. So ke Fretilin mak iha história nee iha pasiensia, iha tolerânsia, halo kontajen ninian rasik. Martinho Gusmão hatete nee lalós. Tanba nee mak Fretilin reajen, labele ona atu subar dadus tanki dehan Presidenti Lú-Olo mak iha oin. Klaru nia halo ona espektativa ida. Tambén, Presidenti Lú-Olo mak manán defende demokrasia. La simu fali. To agora sira sei iha duvidas. Duvidas sei na fatin ou sei koalia nafatin. Nia mak sigundu lugar. Maibe laiha ema ida mak dehan nia primeiru lugar. Tamba nee mak agora dúvidas. La ajuda situasaun nee.

Ita bele halo reklamasun ba iha tribunal ?
Tuir lolós tenki halo reklamasaun ba CNE. Durante tempo kampanye nee ema seluk iha kontradisaun kontra Fretilin sira lalais los. Tamba Fretilin mak hatete halo buat ida nee. Ho reklamasaun Fretilin nian sira depois nee mak ita hare lolos. Fretilin hare lolos sasan balun ke la’o lalos.

Iha parte seluk dehan iha sentru votasaun fatin provokante sira nebe iha barak maibe tanba ema hakerek lalos neduni votantes nee barak liu fali. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Votantes barak liu dehan ona katak eleisaun ida nee Fretelin hakarak ba vota iha Tutuala, laiha lugar ka fatin ida. Vota iha fatin ida nee hanesan uluk ka tuir didiak hau nia naran iha fatin ida. Agora lae. Hau bele ba vota iha nebe deit tuir hau nia hakarak. Signifika katak ema balun iha Ermera husi suku ida tamba sira hanoin iha suku sira nian nee entaun sira halai hotu ba vota suku seluk. Suku ida seluk nee tenke boot liu. Agora Martinho Gusmão mai ho númeru ida vota ema nee ita dehan “tidak masuk akal” ona. Timor rasik vota atus tolu nen nulu vota fali ema rihun atus tolu. Martinho Gusmão haré sala fali informasaun ba númeru votus ninian. Ema CNE nia intensaun duni e nia intensaun ladun diak. Tamba nia la tur hanoin oituan.

Se serbisu hanesan nee, oinsa politik Fretilin nian?
Fretilin la’os atu hasoru CNE. Fretilin fo kontribuisaun ba CNE. Nia emar sira iha CNE independenti duni. Hali’is ba ida nee ka hali’is ba ida neba. Depois ida nebe fila kotuk ba neba nee labele. Nee mak ita hatene.

Agora ita atu tama ona prosesu sigundu ronde. Ita-boot iha relasaun ruma ho partidus opozisoens sira?
Bem. Ami naturalmente kuandu rona iha sigundo ronde kandidatu hitu sei hamutuk maibe mai husi baze nee depois ita tenki servisu iha baze. Se kandidatu sira seluk hakarak. Ami hatete ona kandidatu sira seluk hare halo nusa mak ita bele sirbisu hamutuk. Eleisaun prezidensial nian kuandu to’o iha elisaun lejizlativa iha buat sira nee oin seluk . Forma governu la’os eleisaun prezsidensial. Ita mak dehan mak ida nebe. Entaun ita bele dehan Ramos-Horta, depois mak ita hare. Sira mak atu hili ida nebe. Hamutuk atu hot-hotu ninia militantes sira hodi vota ba Prezidenti Lú-Olo.

Agora iha isu katak Major Alfredo hanesan insulta fali Ramos-Horta ho Xanana?
Bem. Buat nee hanesan nee. Kuando ita uza ema ida teki iha respeita ba ema nee. Uza ema labele hanesan ita uza faru, se nia bosan ou tun ona ita soe, nee labele. Sira kuando uza Alfredo ita para atu ha tun Fretilin. Too loron ona sira la hanoin atu persisa nia ou la tuir nia. Desizaun ida nee los ka lalos. Hau mak iha Alfredo nia fatin hau sinti hanesan ofendidu, ke agora haruka forsa ida ke mai tuir fali hau. Hau hanoin Alfredo tempo too ona atu loke matan. Henesan Timor-oan nia tenki buka fo kontribusaun. Labele nafatin husi ema ida.

Entaun Ramos-Horta ho Xanana agora atu halai ba partido opozisaun?
Ita hare tamba nee mak sira hari CNRT. Nee mak hau dehan “nia inan mak krizi, nia aman mak golpe.” Tamba nee mak sira hari tiha CNRT ida. Tanba sira hakarak atu kaer poder iha sira nia liman. Sira hanoin rai Timor nee hanesan sira nia uma. Entaun ohin hau mai tur iha kadera ida, aban nia mai tur iha kadera ida neba, hau mai tur iha kadera ida nee, iha ida neba. Ohin hau toba iha kuartu ida, nia mai toba iha kuartu ida nee, aban hau ba toba iha kuartu ida neba. Nee mak sira troka malu deit. Primeiru Ministru atu sai fali Prezidenti Repúblika depois Prezidenti Repúblika atu sai Primeiru Ministro. Troka malu kadeira. Sai Primeiro Ministro la rezolve problema, atu sai Prezidenti Repúblika. Hanesan Prezidenti Repúblika la resolve problema atau sai fali Primeru Ministro. Entaun sira nain rua nafatin deit mak atu tur kadeira, maibe laiha mudansa. Depois mak sira koalia hakarak iha mudansa. Sira nain rua laiha mudansa. E mudansa sira nian iha nebe? E sira troka kadera deit.

Ema balu dehan katak Primeru-Ministru foun nee la rezolve problema e situasaun atu sai át liu fali. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Ne mak hau dehan: hau sai tiha husi Primeiro-Ministro tamba hau lakohi ran fakar nafatin, hau lasimu atu ukun, tur nafatin iha kadera, ema nia isin, ema nia ran. Nee mak hau la simu. Tanba nee diak liu hau resigna-án. Maibe hau resigna-án tiha mos problema nee la rezolve nafatin.

Problema Alfredo nian sai boot ba bebeik e mos problema petisionário nian la rezolve to’o agora. Problema IDPs (internally displaced persons) ou dezlokadus sira nafatin hela deit no mos problema sel-seluk mosu nafatin hela deit. Husik ba sira no mos ba Ramos Horta. Sira so uza deit promete no halo promesa. Promete, promete dehan semana ida tan, maibe fulan sanulu resin ida mos nia la rezolve buat ida. Agora too tempo kampanya, ema internasional mak konyese nia, iha relasaun diak ho Indonesia entaun tinan lima be hau ukun nee, tinan-tinan mai dala rua. Momento nee la’os Ramos-Horta mak lori, maibe governu hau nian mak lori mai tinan-tinan dala rua.

Ema doadores sira mai iha nee, mai iha nee reuniaun ho ita atu oisa bele ajuda. Fulan sanulu nia ukun iha nee dala ida mos lahalo reuniaun ho doadores. Nee mak dehan internasional sira mai tamba nia. La iha reuniaun ho dedores sira. Depois nia promete ba, promete mai deit. Agora promete ba, promete mai la los ona hakarak atu sai Presidenti Repúblika. Koalia la seluk maibe mak ataka Fretilin, ódio Fretilin nee ita hare momós, tanba saida? Tamba Fretilin partido ida ke forti, tanba nia labele mesak atu manda rai ida nee.

Uluk nia (Ramos-Horta, red.) dehan hau kole ona, hau hakarak ba ona. Agora derepenti lae fali, hau hakarak sai primero ministro ou nia hakarak sai Primero Ministro. Nee ita hare momós deit nia la hakarak sés-án husi poder. Nee legítimu, hot-hotu hakarak iha nafatin poder, lejítimu no povu hili. Maibe labele usa meus ladún diak, ke la étiku. Halo nusa mak iha dia 5 Abril falta deit loron hát mak atu ba vota, kandidatu Ramos-Horta túr hamutuk ho Xanana depois tur hamutuk ho Bispo para halo mensagen hamutuk ba nasaun. Nee iha nebe nee?

Estadu mak bele halo mensagen ba nasaun entaun divia bolu mos kandidatu Fretilin nian, nia presidenti parlemento. Ita atu halo mensagen. Amu bispo bele iha direito atu halo mensagem mais Amu bispo laos estado. Amu Bispo nee Igereja importante teb-tebes atu halo estabilidade. Entaun katak Xanana, Amu Bispo nia hatudu momós katak Igereja apoia. Nee atu hatudu ba ema imagem ida nee. Halo kampanya, depois dehan nee mak kampanya. Nee mak hau dehan, nee kampanye foer duke hau hare iha hau nia vida atu halo kampanya foer hanesan nee. Hau nia vida tomak nunka hare kampanye foer ida nee.


Hanesan Sr. Xanana ho Ramos-Horta oras nee sira nia polítika ema dehan la’o latuir dalan. Se Fretilin mak manán karik sira nia pozisaun oinsa?
Ita bele dehan sira la serve ona ba nasaun ida nee tanba sira iha nafatin sira nia funsaun durante tinan sanulu resin hat iha kadeia sei halo funu nafatin no bele fo nafatin kontribuisaun ba nasaun. Hau lafiar e hau la’os radikal. Taka tiha matan ba sira ona. Ita presiza nafatin sira, nee ita beik ona. Ita jerasaun tuan ita nian nee biar foti kaisa antigo, se iha buat ruma atu fo tan ba. Agora, labele dehan Fretilin tenki halo mudansa, tenki hasai Mari Alkatiri entaun sira nain rua ke troka nafatin kadera iha estadu. Nee mak, hau Mari Alkatiri, ami mos hanoin ida deit e jerasaun ida deit. Nee mak dehan mudansa jerasaun foun atu tama, maibe ba sira lae. Sira nain rua troka malu kadera hela deit.

Ema balun dehan sira rua preokupa liu ba Fretilin. Tuir ita-boot nia hanoin tansa mak hanesan nee?
Sira hakarak Fretilin laiha lideransa ida ke forti entaun sira mak bele kontrola. Nee hanesan sira nain rua diak teb-tebes. Hau konyese sira nain rua nee diak teb-tebes hanesan sira mak konyese hau. Uluk ami sei joven ami konyese malu kedas.

Se iha eleisaun prezidensial no lejislativa nee Fretilin mak manán karik, ita-boot hakarak fila-fali sai Primeiru-Ministru?
Nee hau hatete ona katak hau sei la kandidat-án ba Primero-Ministro. Tempo to’o ona atu fo fatin ba jerasun foun. Sekertáriu-jeral hau sei nafatin no sei hamutuk ho Prezidenti Lú-Olo. Halo partidu nee jerasaun foun atu tama ho neneik atu lidera partido nee ba oin. Entaun hau sei la kandidata-án ba Primero Ministro maibe agora hau hatete prezidenti Lú-Olo ho hau sei lidera partido Fretilin atu manán eleisaun lejislativa. Nee hau sei lidera nafatin atu manán eleisaun. Pronto, Fretilin sei foti desizaun, forma governu atu diriji nasaun nee ba diak. Entaun tempu falta mai ami atu fo kontribusaun, maibe uza tempu nee atu konsolida Fretilin para halo jerasaun foun mak atu tur iha oin hodi lidera Fretilin.

Ita-boot iha mensagen ruma ba votantes sira husi Fretilin nomós ema sira nebe hein iha sigunda volta eleisaun prezidensial nee?
Sim. Hau fo apelu ba povu tomak katak kuando atu vota, vota ba ema ke iha abut-metin teb-tebes iha rai ida nee, la’os vota fali ba ema nebe sa’e aviaun ba-mai deit hodi husik hela problema iha rai-laran la rezolve. Vota ema ke ita hatene. Hau la’os dehan rai nain ka la rai nain, ita mesak Timor-oan.

Tanba ema balun ke iha tendênsia sai Primeiro Ministro halo viajen ho aviaun nebe volta iha mundo. Nomos prezidenti mos ba volta mundo oras-oras. Nee hau hatene. Mak lakonsege parado iha Timor. Hakmatek iha Timor. Durante tinan rua nulu resin hat, nia nafatin ho povu, sofre ho povu, nia sei hakmatek iha Timor no terus hamutuk ho povu ida nee. Viajen internasional nee husik ba ministro estranjeiru sira mak halo.*
(Sérgio/Victor/MTT).

No comments: