Iha tempu naruk nia laran, ema tomak hein oinsa povu nee bele moris diak no hakmatek. Hahú kedas krize nee nakfera iha Abril tinak kotuk to’o oras nee, seidauk iha meius ruma ke própriu atu bele rezolve lalais povu nia terus no susar.
Povu rihun ba rihun dezloka husi sira nia uma hodi ba hela iha lona-okos. Sofrimentus ida nebe ita tomak la imajina atu mosu tan iha tempu independênsia nee. Uma ho sasan nebe sunu no estraga, hanesan lakon boot ida nebe povu ida nee frekwenta. Barak mak mate, seluk triste teb-tebes oinsa bele normaliza hikas fali sira nia vida hodi bele livre sustenta sira nia moris.
To’o oras nee, povu nia matawén seidauk maran. Sira harohan nafatin hodi husu bebeik oinsa ukun-na’in sira rezolve lalais sira nia terus naruk nee. Kuaze ema tomak konkorda katak governu ida nee mak halo povu terus. Governu ida nee mak kria konfuzaun no sofrimentu ba povu doben kbit laek hirak nee. Estadu ida nee duni mak doko rai ida nee atu buka sira nia kadeira (pozisaun) hodi lakohi kria unidade ida nebe metin ho governu. Nee bele klaru tanba Chefe de Estado mak Presidente no Chefe do Governo mak Primeiro-Ministro.
Wainhira ita bele separa governu ho estadu, ita mos bele dehan katak entidade rua nee dalaruma lalós hotu kedas. La’os ida deit mak sala no seluk la’o lós no perfeitu. Koalia kona ba governu nebe Fretilin mak lidera, ita mos tenki hanoin katak estadu nee prezidenti mak ukun.
Ita bele kalkula katak krize boot nee mosu tanba estadu ho governu mak la hamutuk hodi intende malu; la’os povu mak laiha unidade. Wainhira jornalistas Time Timor halo análiza ba krize ida nee hodi kompara hikas fali lala’ok ukun-na’in sira nian iha tinan lima kotuk, bele mosu possibilidades balun nebe importante atu ita refleta hamutuk.
Kampanya no eleisaun prezidensial ho parlamentar agora nee, hanesan kontinuasaun husi eventus nebe akontese iha tinan hirak liubá. Molok atu tama iha kampanya 2001 nian, Fretilin ho CNRT (Conselho Nacional da Resistência Timorense) hein malu atu kria unidade hodi sai entidade ida deit.
Iha tempu nebá, CNRT hein atu Fretilin presiza rai-hela deit naran hanesan partidu históriku tanba funu hotu ona, hodi hamutuk fali iha konselhu nasional nebe Sr. Xanana Gusmão lidera. Maibe Fretilin fó-razaun katak Sr. Xanana mak tenki fila hikas ba ninia orijen (Fretilin) atu sai unidus liután hodi dezenvolve hamutuk nasaun ida nee ba oin, tanba naran ida nee mak sai sasin terus no mate husi povu doben nebe ita liberta.
Iha tempu nebá, triángulu Fretilin-CNRT-Xanana hanesan ida deit iha povu nia fuan. Tanba CNRT iha 2001 la’os partidu polítiku, nee duni Fretilin deit mak halo kampanya hodi ikus mai manán ukun to’o agora nee. Sr. Xanana nebe kuaze partidus polítikus tomak inklui Fretilin hakarak nia atu sai prezidente, seidauk fo ninia disponibilidade. Tuir jornais no revistas balun iha tempu nebá, Sr. Xanana hakarak atu sistema governu Timor-Leste nee prezidensial, la’os parlamentária. Maibe tanba Fretilin ho Sr. Xanana seidauk la’o hamutuk, nee duni mosu solusaun ida atu uza deit sistema semi-prezidensialista (parlamentária) atu parte rua nee bele fahe poder hanesan.
Konsege Fretilin uza duni sistema nee no Sr. Xanana mos ikus mai deklara katak nia prontu sai prezidente hanesan to’o agora nee. Hanesan ema dehan katak kuandu ukun-na’in sira lahamutuk, povu mos laiha unidade no sempre mosu bebeik problemas no konflitus. Hanoin hanesan nee bele lós wainhira ita análiza didiak akontesimentus hirak iha tempu pasadu to’o oras nee.
Fretilin hanesan partidu polítiku molok atu hala’o kampanya nebe sei hetan simpatizantes no militantes rihun-ba-rihun iha tinan 2001, mosu mos partidus polítikus seluk inkluindu PD ho PSD atu partisipa hotu iha jogu demokrátiku nebá. Iha altura nebá mosu mos rumores katak PD ho PSD nee mai husi Sr. Xanana nia ideia.
‘Rumores’ nee parese afeta duni ba partidus rua nee. Tan nee mak PD tau publisidadi (iklan) boot ida ba eleisaun partidus nian tinan nén liubá iha jornal STL (28 Agostu 2001) nebe taka mos foto (retratu) Sr. Xanana ho Sr. Ramos-Horta nian hodi hakerek tan iha iklan jornal nee katak: “Jika anda memilih PD berarti memilih Xanana dan Ramos-Horta”.
Ita mos lahatene, lós ka lae. Maibe iha altura nebá mosu mos ideias balun nebe dehan katak ema rezistênsias no intelektuais lubuk ida nebe uluk esforsu-án maka’as hodi luta ba independênsia, mak tama tiha fali ba PD ho PSD. Ikus mai, tanba partidus rua nee ladún hetan influensas barak iha governu hodi bele ‘tau-matan’ mos ba sira nee mak parese sei iha nafatin konfuzaun to’o agora mos ita lahatene.
Maibe dalaruma bele mos klaru wainhira ita haré agora mosu hikas fali CNRT (Conselho Nacional da Reconstrução Timorense) nebe afirma liu ba asuntu ‘rekonstrusaun’. Se ita haré didiak iha tempu kampanya semana hirak liubá, bele iha possibilidade hodi konklui katak partidus rua nee dalaruma sei sadere nafatin ba CNRT (versaun agora nian).
Ideias hanesan nee bele mos haka’it ho Dr. Manuel Tilman nia koalia ba jornal STL (29/3/2007) katak CNRT nee ‘oportunista’. Dr. Tilman mos dehan tan katak, CNRT uluk nee hanesan dalan ba independênsia, maibe se agora nee mosu fila-fali CNRT nee atu habosok povu.
Parese ita mos ladún hatene didiak, tansá mak ema balu sei iha dúvidas kona ba CNRT ‘rekonstrusaun’ nebe foin mosu fila-fali agora nee. Klaru katak partidu opozisaun ida ka rua deit ladún iha kbit atu ekilibra Fretilin, nee duni tenki iha koligasaun hanesan ASDT-PD-PSD nebe halo iha tempu hirak liubá. Intelektuais balun nota katak partidus tolu nee hanesan bé-kadoras tolu nebe sei suli hamutuk ba tanki boot ida naran CNRT, hodi nunee bele ekilibra Fretilin iha Eleisaun Lejislativa dia 30 Junho 2007.
Se ita haré didiak realidade durante tinan hirak liubá to’o oras nee, mosu ‘konfuzaun’ boot lubuk ida nebe sistemátiku teb-tebes nebe ema matenek balun dehan katak nee hanesan meius atu hatún governu konstitusional nebe Fretilin lidera, tanba, tuir sira nia haré, lakonsege kobre povu nia nesesidadis duranti kaer ukun. Hahú kedas husi problema 4 Dezembru 2002, Manifestasaun Pasífika husi Igreja Katólika iha 2005, kazu F-FDTL (nomós iha PNTL laran) tanba mosu fali ‘demokrasia’ iha militar nia laran, problema Lorosae-Loromonu nebe hanesan kauza ba krize boot nee, to’o konflitus entre artes marsiais, no ikus mai parese sei mosu konflitus boot ruma entre partidus polítikus karik mos ita seidauk hatene.
Durante infrenta krize boot ida nee, povu barak mak foin arepende katak nai-ulun sira mak soran ita povu simplis hirak nee hodi estraga malu. Ema rezistênsias balun mos ikus mai refleta katak divizaun Lorosae-Loromonu nebe ukun-na’in sira kria nee fó liu vantajen ba oportunistas no eis-milísia sira nebe uluk ita lagosta hodi aproveita estraga no halo-át liután bazeia ba sentimentu étniku.
Se ita hanoin didiak, ita mos dalaruma bele kalkula katak nasaun foun ida nee presiza tempu atu had’ia, la’os iha tinan lima nia laran deit buat hot-hotu tenki rezolve dala ida deit tuir ema ida-idak nia hakarak. Komponentis hirak iha governu mos ita bele dehan katak foin atu ‘aprende’ oinsa bele diriji no jere nasaun nee didiak maski sira mos iha frakezas hanesan ita hotu iha. Ho hanoin hanesan nee, ita bele kompara katak kuaze nasaun tomak iha mundu nebe foin independenti mos sempre hetan difikuldadis barak wainhira hahú ukun. Indonézia deit presiza kedas tinan hatnulu ka limanulu mak foin bele dezenvolve-án didiak.
Klaru katak Timor-Leste nee atu halo hanesan nasaun ida nebe bele sai demokrátiku liu iha mundu tomak. Honestu, akuntabilidadi, no transparênsia presiza kuda-metin iha ukun-na’in sira nia fuan hodi labele mos aplika korupsaun, kolusaun ho nepotizmu. Maibe ita mos la klaru katak nasoens hirak nebe adiantadu ona mos sei iha frakezas barak no difísil teb-tebes atu aplika virtudes hirak hanesan nee.
Lós duni. Ita tenki konkorda katak durante tempu barak nia laran sempre mosu krítikas ba governu nebe Fretilin lidera, katak frakezas hirak nebe iha tenki halakon. Mosu mos hanoin balun katak tanba Fretilin ukun ‘lalós’ no kaer governu latuir povu nia hakarak, nee duni tenki troka tiha atu partidu seluk bele ukun diak liután.
Ideias sira hanesan nee mesak fur-furak deit. Maibe ita hotu seidauk iha serteza iha pontus rua nee. Primeiru, ita seidauk iha konyesimentus didiak katak entre partidus opozisoens hirak nebe iha, ida nebe los mak aban-bairua sei kaer governu nee ho perfeitu no ukun povu ida nee tuir ema tomak nia hakarak. Sigundu, ita mos laiha serteza katak se partidu seluk nebe atu troka Fretilin hodi kaer governu, nia sei ukun diak liu ou át liutan mos ita lahatene. Hanesan ezemplu kikoan ida, uluk ema dehan Dr. Marí Alkatiri nee ladiak, depois troka fali Dr. Ramos-Horta atu bele rezolve lalais krize nee. Maibe provas hatudu katak primeiru-ministru foun nee mos la konsege atu rezolve krize nee to’o tan deit ona eleisaun prezidensial nee.
Maski nunee, iha tinan hirak liubá to’o oras nee, hot-hotu kuaze krítika no ataka lisuk Fretilin. Ita haré ba kuaze buat át hot-hotu Fretilin deit mak bele halo. Lós duni. Kazu fahe-kilat nebe Rogério Lobato halo, prosesa tiha ona iha tribunal hodi desidi katak nia iha kulpa duni ba problema nee. Kazu nee alegadu mos ba Dr. Alkatiri maski sasin sira laiha provas konkretas hodi justifika katak nia involve duni ka lae.
Bazeia ba prinsipiu siênsia nian katak ita tenki haré problema husi aspektu hot-hotu no labele haré deit husi parte ida deit, atu nunee ita bele aprofunda didiak problema ninia kauza no bele hetan ninia efeitu nebe lójiku no realistíku, ita presiza halo pergunta hanesan nee. Kazu violênsia no tiru-malu durante krize nee nakfera, Fretilin mesak deit mak halo ou keta iha komponentis balun mos involve hotu iha laran nebe halo Fretilin mos difísil teb-tebes atu rezolve?
Se ita tomak fase-liman hodi dún lisuk deit ba Fretilin mak halo problemas hirak nee tomak, entaun bele mosu fali posibilidadis seluk tan atu ita bele aprofunda hamutuk. Lós duni. Ita tomak lakohi injustisa, korupsaun, kolusaun, nepotizmu, manobras-át, manipulasaun, no buat ladiak seluk tan, nebe ema barak foka deit ba Fretilin nebe lidera governu ida nee, maski ita dalaruma mos ladún haré buat diak balun nebe partidu históriku nee konsege halo duni ba povu ho nasaun tomak.
Maski nunee, ita mos presiza halo ezame konsiênsia uitoan hodi haré ba oin. Ita bele iha ideia katak sistema no rezime Fretilin nebe ukun ladiak tenki troka tiha hodi hili fali seluk nebe ideal no perfeitu atu bele halo diak liután ba povu no nasaun ida nee. Maibe ita labele haluha katak komponentis Fretilin tomak nudar ema nebe hanesan mos ita hot-hotu nee la perfeitu hotu kedas. Klaru liu, ita tenki dehan katak ema hot-hotu iha mundu nee laiha ida ke perfeitu total.
Nee duni, bele mosu tan kestoens hanesan nee ba ita ida-idak nia-án. Agora se ita troka tiha rezime ida nee, ita prepara-án ona atu sai diak liután fali Fretilin ka lae? Ita prontu ona atu halakon buat át hirak nebe ita foka deit ba Fretilin ka keta ita mos dalaruma sei iha frakezas barak hodi bele mos halo manobras-át, manipulasaun, korupsaun, no buat át seluk tan karik?
Ema rezistênsias no funu-na’in barak mak to’o oras nee sei fiar katak ita nia luta durante tinan 24 iha ailaran nee la’os deit ita nia kbít rasik, maibe liliu ajudus forsa espiritual lalehan no rai ida nee nian hanesan rai-lulik no santu nebe konsege liberta duni ita hodi hetan ukun-án. Hodi rai ida nee nia lulik mak ita bele hamnasa uitoan iha tempu independênsia nee. Ema rihun ba rihun mak terus no mate namkari lemo-lemo iha ailaran fuik, ruin barak mak naklekar deit iha raifuik maran, no ran suli nakfakar iha fatuk-kuak, ai-kuak, no mota Timor-Leste tomak, nudar sasin hodi hametin rai ida nee nia lulik no santu.
Tan nee, ema nebe ukun no atu ukun rai ida nee mos tenki ukun lolós hodi halo diak deit ba povu no rai ida nee. Se lae, rai-lulik ida nee duni mak sei tetu no ta’es ita tomak nia hahalok. Rai-lulik ida nee duni mak sei tau-matan no ta’es ukun-na’in sira nia motivasaun no interese atu halo diak duni ba povu para labele uza deit povu ida nee nia apoiu hodi hetan kadeira ba sira nia-án no interese privada.
Ho fiar katak buat barak teb-tebes mak akontese fora de plano, katak buat nebe ita planeia dalabarak la realiza tuir ita nia hakarak, nee duni iha eleisaun tinan ida nee, ita tomak sei hein ho hare (wait and see) sé-sé deit mak selesionadu husi rai-lulik ida nee hodi ukun didiak povu no nasaun Timor-Leste. Rai-lulik ida nee duni mak sei fihir ita ida-idak nia hahalok, katak, se ita krítika no koalia kona ba injustisa, kriminalidadi, manipulasaun, no korupsaun, maibe ita mos keta iha hela hanoin no planu ruma atu aproveita ukun hodi halo tuir lisan-át sira nee ba ita nia interese privada, nee ita entrega deit ba rai-lulik ida nee mak sei tetu no ta’es.
Ida nee hanesan reflesaun ba ita hot-hotu, liliu ba ukun-na’in sira, atu ho laran-mós-fuan-mós bele hadomi no tau-matan duni ba povu ida nee ho konsiênsia no motivasaun nebe lós no diak ba ema tomak. Se lae, rai-lulik ida nee duni mak sei babeur ita hodi la’o lalós no lahetan hakmatek iha ita nia vida.■ (Mito/Zec/Felix/MTT).
Saturday, March 10, 2007
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
No comments:
Post a Comment