Apakah kau pernah merasa semua
Yang tlah kau dapatkan berbuah percuma
Dan seakan semuanya menghilang sia sia
Begitulah rasa yang sedang kurasa
Saat dirimu meninggalkan duka
Dan takkan pernah hilang terhapus terlewati
Reff:
Akankah semua
Kembali seperti yang dulu
Akankan semua
Menjadi indah dan sempurna
*
Seperti saat diriku dengan dirimu
Hatimu masih milikku
Dan dunia masih milik kita
Hidup adalah tak sperti yang pernah
Kita bayangkan dan kita impikan
Terkadang ada duka dan juga menyakitkan
Back to Reff
to *
Back to Reff
Bisakah kita melupakan kesalahan kita
to *
Wednesday, October 10, 2007
Thursday, May 10, 2007
Andra & The Backbone - Musnah
Bukan, maksud hatiku
acuhkan dirimu
didepan mataku
tapi ku tak bisa lupakan
saat dirimu membuat
diriku terhina
Reff:
Sakit hatiku
Remuk jantungku
Untuk membencimu
Musnahkan cintaku
Bukan, maksud hatiku
lenyap senyumku
saat kita bertemu
tapi ku tak bisa singkirkan
enyahkan fikirku
diriku terluka
Back To Reff:
Bukan.. maksud hatiku
Tak bisa singkirkan
Diriku terluka
acuhkan dirimu
didepan mataku
tapi ku tak bisa lupakan
saat dirimu membuat
diriku terhina
Reff:
Sakit hatiku
Remuk jantungku
Untuk membencimu
Musnahkan cintaku
Bukan, maksud hatiku
lenyap senyumku
saat kita bertemu
tapi ku tak bisa singkirkan
enyahkan fikirku
diriku terluka
Back To Reff:
Bukan.. maksud hatiku
Tak bisa singkirkan
Diriku terluka
Monday, April 16, 2007
Sekretáriu-Jeral Fretilin, Dr. Marí Alkatiri

Hau Lakohi Sai Primeiru-Ministru
Iha tempu nebá, oras marka tuku tolu loraik (16/04). Jornalistas Time Timor hakbesik-án ba area Farol atu halo entrevista ekskluzivu ida ho eis-Primeiru Ministru, Dr. Marí Alkatiri, iha ninia rezidênsia. Ambiente iha fatin nee hakmatek no silêncio teb-tebes. Ho laran-diak no amitozu, Sekretáriu-Jeral Fretilin nee simu jornalistas sira hodi dada-lia kona ba situasaun aktual iha rai-laran, inklui mos ba Eleisaun Prezidensial segunda-volta nian fulan oin mai.
Ho kalma teb-tebes Dr. Marí Alkatiri elabora ideias lubuk ida nebe importante liu ba ita tomak nomós ba nasaun foun ida nee. Kuandu ita haré ambiente hanesan nee, bele halo ita relembra fali wainhira ema barak (nebe konseitu formadu tiha ona) antipatia no krítika lisuk Fretilin, komesa kedas krize nee nakfera to’o kazu fahe-kilat husi eis-Ministro Interior nebe tribunal desidi tiha ona nia kulpa.
Ita mos presiza refleta ba ita ida-idak nia-án. Maski dalaruma ema ida-rua iha partidu laran mak la’o ladún lós, maibe nudar ema, sempre iha boa-vontade atu aprende husi buat lalós ruma nebe akontese iha tempu kotuk. Nudar ema nebe iha konsiênsia, ita mos presiza husu ba ita ida-idak nia-án. Tansa mak ita ladún senti katak ita ema nee nunka mais ida ke perfeitu iha mundu nee. Ita mos dalaruma presiza reflete, tansa mak ema gosta haré deit ema-seluk nia át hodi inventa buat kikoan sai boot, no la haré mos katak iha buat diak barak mak realiza ona husi ema nebé ita krítika.
Maski nunee, ita mos bele kompriende se ema barak durante nee dehan katak sira hadomi Fretilin maibe lakohi atu grupu Maputo mak ukun. Se ita kompriende didiak demokrasia, ita mos bele hanoin katak kualker sé deit mak ukun, hanesan deit, basta nia iha kapasidade no kbít atu lori povu ba dalan diak. Ita mos tenki análiza katak sei iha buat barak ladún bele dezenvolve tanba durante nee tanba mosu bebeik konflitus no problemas nebe ema seluk kria tanba lahetan kadeira ka pozisaun. Tan nee mak ita mos tenki haré didiak opozisoens sira nia motivasaun kona ba kareira polítika nebe sira buka atu hetan liu husi krítikas nebe maka’as liu ba partidu históriku nee. Dalaruma kala rumores hanesan nee mak Dr. Alkatiri ho haraik-an deklara katak nia lakohi tan ona sai Primeiru-Ministru wainhira Fretilin manán iha eleisan parlamentária fulan oin mai nee.
Ho ideias hanesan hirak hanesan nee, ita mos bele konklui katak Eleisaun Prezidensial iha 9 Abril 2007 nebe halo Sr. Lú-Olo hetan primeiru lugar ho votantes rihun atus ida resin nee hatudu katak povu sei fiar nafatin Fretilin.
Tanba iha primeira volta nee kandidatu Fretilin nian sei konkore tan iha seguda volta ho Dr. Ramos-Horta, neduni ita sei akompanya hamutuk entrevista ekskluzivu entre jornalistas Time Timor (TT) ho Dr. Marí Alkatiri (DMA) hanesan tuir mai nee.
***
TT: Iha primeiru ronde nee Fretilin hetan votus nebe barak teb-tebes. Tuir ita boot nia hanoin, politika saida deit mak bele aplika ba eleisaun prezidensial segundu ronde?
DMA: Segundu ronde nee importante teb–tebes, nee sira nain rua deit, ida mak Ramos-Horta, kampanya ke nasaun hot–hotu uza nia poder. Hau rasik fó apoiu ba nia. Ita hatete ita nia povu mak demokrasia maibe sai fali bosok ten. Bosok ita nia povu. Too ona kampanya ita atu halo buat sira nee hotu hodi bele uza ba kampanya. Tanba nee mak hau hanoin hanesan jogu foer nomos ami mos tenki muda ami nia estratéjia kampanya. Vota mak estratéjia ida atu hatene diak liu tan ami nia-án. Kandidatu nia vizaun para halo ema bar–barak nia koalia nee oinsa. Agora ema konyese ita nia rai bele sai baziku liu tan, se bele tau buat sira nee hotu, nomos sira tur iha ukun tanba sira iha forsa estranjeiru atu defende sira, nee mos ita tenke kuidadu buat sira nee.
Ita haré katak povu oras nee sei terus hela deit iha tenda okos, loron-kalan sira mos labele livre atu la’o ba-mai. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Ita haré katak baku-malu, oho-malu laiha kulpa, akontese bebeik durante nee. Maibe ita haré krize nee, se ita ho ita mak baku-malu, ema estranjeirus sira la’o ho livre. Nee hatudu dadauk mai ita katak ita tau Timor-oan ho Timor-oan ukun diak liutan, kuandu fahe ita ba Timor Loromonu-Lorosae, ita labele defende ita nia-án rasik se problema ruma mosu. La’os ita mesak deit atu fo paz ho dame. Fretilin fo duni paz no dame iha ita nia rain. Uluk Indonézia ho Portugal sira mai fahe ita nee mak ita oho-malu no fo fali garantia ba sira taba ita nia povu hot–hotu hakarak indenpendênsia. Ema estranjeiru nia okupasaun agora fahe ita ba Loromonu-Lorosae. Balun sempre presiza forsa estranjeiru. Nee estratéjia ida nebe bele dehan perigoju ba nasaun ida nee. Ita nia bendera ita nia rasik, ita nia ino ita nian rasik, ita nia parlamentu ita mak hili. Ho Loromonu-Lorosae nee ita atu tau polisia ida ke Loromonu ka Lorosae i polisia ida iha Loromonu, ita labele tau iha Lorosae atu ita fahe malu. Entaun komu ita fahe malu tia ona, diak liu ita husik nafatin forsa husi rai seluk fo instabilidade. Se siguransa menus tiha ona ita presiza ema seluk para violensia labele kontinua.
Durante nee ema barak hamutuk ho partidus sira seluk dehan katak iha manipulasaun ba votus nebe foka liu ba Fretilin inklui membrus governu balun. Ita-boot nia hanoin oinsa?
Prova sempre iha eleisaun. Ema sempre uza buat sel-seluk halo manipulasi atu konta votus. Portavoz CNE nian nee halo manipulasaun. Iha votus mai husi presidenti Lu-Ólo nian lasai, seluk nian fali mak sai mai. Manipulasaun. Depois sira halo Fretilin atu reajen. So ke Fretilin mak iha história nee iha pasiensia, iha tolerânsia, halo kontajen ninian rasik. Martinho Gusmão hatete nee lalós. Tanba nee mak Fretilin reajen, labele ona atu subar dadus tanki dehan Presidenti Lú-Olo mak iha oin. Klaru nia halo ona espektativa ida. Tambén, Presidenti Lú-Olo mak manán defende demokrasia. La simu fali. To agora sira sei iha duvidas. Duvidas sei na fatin ou sei koalia nafatin. Nia mak sigundu lugar. Maibe laiha ema ida mak dehan nia primeiru lugar. Tamba nee mak agora dúvidas. La ajuda situasaun nee.
Ita bele halo reklamasun ba iha tribunal ?
Tuir lolós tenki halo reklamasaun ba CNE. Durante tempo kampanye nee ema seluk iha kontradisaun kontra Fretilin sira lalais los. Tamba Fretilin mak hatete halo buat ida nee. Ho reklamasaun Fretilin nian sira depois nee mak ita hare lolos. Fretilin hare lolos sasan balun ke la’o lalos.
Iha parte seluk dehan iha sentru votasaun fatin provokante sira nebe iha barak maibe tanba ema hakerek lalos neduni votantes nee barak liu fali. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Votantes barak liu dehan ona katak eleisaun ida nee Fretelin hakarak ba vota iha Tutuala, laiha lugar ka fatin ida. Vota iha fatin ida nee hanesan uluk ka tuir didiak hau nia naran iha fatin ida. Agora lae. Hau bele ba vota iha nebe deit tuir hau nia hakarak. Signifika katak ema balun iha Ermera husi suku ida tamba sira hanoin iha suku sira nian nee entaun sira halai hotu ba vota suku seluk. Suku ida seluk nee tenke boot liu. Agora Martinho Gusmão mai ho númeru ida vota ema nee ita dehan “tidak masuk akal” ona. Timor rasik vota atus tolu nen nulu vota fali ema rihun atus tolu. Martinho Gusmão haré sala fali informasaun ba númeru votus ninian. Ema CNE nia intensaun duni e nia intensaun ladun diak. Tamba nia la tur hanoin oituan.
Se serbisu hanesan nee, oinsa politik Fretilin nian?
Fretilin la’os atu hasoru CNE. Fretilin fo kontribuisaun ba CNE. Nia emar sira iha CNE independenti duni. Hali’is ba ida nee ka hali’is ba ida neba. Depois ida nebe fila kotuk ba neba nee labele. Nee mak ita hatene.
Agora ita atu tama ona prosesu sigundu ronde. Ita-boot iha relasaun ruma ho partidus opozisoens sira?
Bem. Ami naturalmente kuandu rona iha sigundo ronde kandidatu hitu sei hamutuk maibe mai husi baze nee depois ita tenki servisu iha baze. Se kandidatu sira seluk hakarak. Ami hatete ona kandidatu sira seluk hare halo nusa mak ita bele sirbisu hamutuk. Eleisaun prezidensial nian kuandu to’o iha elisaun lejizlativa iha buat sira nee oin seluk . Forma governu la’os eleisaun prezsidensial. Ita mak dehan mak ida nebe. Entaun ita bele dehan Ramos-Horta, depois mak ita hare. Sira mak atu hili ida nebe. Hamutuk atu hot-hotu ninia militantes sira hodi vota ba Prezidenti Lú-Olo.
Agora iha isu katak Major Alfredo hanesan insulta fali Ramos-Horta ho Xanana?
Bem. Buat nee hanesan nee. Kuando ita uza ema ida teki iha respeita ba ema nee. Uza ema labele hanesan ita uza faru, se nia bosan ou tun ona ita soe, nee labele. Sira kuando uza Alfredo ita para atu ha tun Fretilin. Too loron ona sira la hanoin atu persisa nia ou la tuir nia. Desizaun ida nee los ka lalos. Hau mak iha Alfredo nia fatin hau sinti hanesan ofendidu, ke agora haruka forsa ida ke mai tuir fali hau. Hau hanoin Alfredo tempo too ona atu loke matan. Henesan Timor-oan nia tenki buka fo kontribusaun. Labele nafatin husi ema ida.
Entaun Ramos-Horta ho Xanana agora atu halai ba partido opozisaun?
Ita hare tamba nee mak sira hari CNRT. Nee mak hau dehan “nia inan mak krizi, nia aman mak golpe.” Tamba nee mak sira hari tiha CNRT ida. Tanba sira hakarak atu kaer poder iha sira nia liman. Sira hanoin rai Timor nee hanesan sira nia uma. Entaun ohin hau mai tur iha kadera ida, aban nia mai tur iha kadera ida neba, hau mai tur iha kadera ida nee, iha ida neba. Ohin hau toba iha kuartu ida, nia mai toba iha kuartu ida nee, aban hau ba toba iha kuartu ida neba. Nee mak sira troka malu deit. Primeiru Ministru atu sai fali Prezidenti Repúblika depois Prezidenti Repúblika atu sai Primeiru Ministro. Troka malu kadeira. Sai Primeiro Ministro la rezolve problema, atu sai Prezidenti Repúblika. Hanesan Prezidenti Repúblika la resolve problema atau sai fali Primeru Ministro. Entaun sira nain rua nafatin deit mak atu tur kadeira, maibe laiha mudansa. Depois mak sira koalia hakarak iha mudansa. Sira nain rua laiha mudansa. E mudansa sira nian iha nebe? E sira troka kadera deit.
Ema balu dehan katak Primeru-Ministru foun nee la rezolve problema e situasaun atu sai át liu fali. Tuir ita-boot nia hanoin oinsa?
Ne mak hau dehan: hau sai tiha husi Primeiro-Ministro tamba hau lakohi ran fakar nafatin, hau lasimu atu ukun, tur nafatin iha kadera, ema nia isin, ema nia ran. Nee mak hau la simu. Tanba nee diak liu hau resigna-án. Maibe hau resigna-án tiha mos problema nee la rezolve nafatin.
Problema Alfredo nian sai boot ba bebeik e mos problema petisionário nian la rezolve to’o agora. Problema IDPs (internally displaced persons) ou dezlokadus sira nafatin hela deit no mos problema sel-seluk mosu nafatin hela deit. Husik ba sira no mos ba Ramos Horta. Sira so uza deit promete no halo promesa. Promete, promete dehan semana ida tan, maibe fulan sanulu resin ida mos nia la rezolve buat ida. Agora too tempo kampanya, ema internasional mak konyese nia, iha relasaun diak ho Indonesia entaun tinan lima be hau ukun nee, tinan-tinan mai dala rua. Momento nee la’os Ramos-Horta mak lori, maibe governu hau nian mak lori mai tinan-tinan dala rua.
Ema doadores sira mai iha nee, mai iha nee reuniaun ho ita atu oisa bele ajuda. Fulan sanulu nia ukun iha nee dala ida mos lahalo reuniaun ho doadores. Nee mak dehan internasional sira mai tamba nia. La iha reuniaun ho dedores sira. Depois nia promete ba, promete mai deit. Agora promete ba, promete mai la los ona hakarak atu sai Presidenti Repúblika. Koalia la seluk maibe mak ataka Fretilin, ódio Fretilin nee ita hare momós, tanba saida? Tamba Fretilin partido ida ke forti, tanba nia labele mesak atu manda rai ida nee.
Uluk nia (Ramos-Horta, red.) dehan hau kole ona, hau hakarak ba ona. Agora derepenti lae fali, hau hakarak sai primero ministro ou nia hakarak sai Primero Ministro. Nee ita hare momós deit nia la hakarak sés-án husi poder. Nee legítimu, hot-hotu hakarak iha nafatin poder, lejítimu no povu hili. Maibe labele usa meus ladún diak, ke la étiku. Halo nusa mak iha dia 5 Abril falta deit loron hát mak atu ba vota, kandidatu Ramos-Horta túr hamutuk ho Xanana depois tur hamutuk ho Bispo para halo mensagen hamutuk ba nasaun. Nee iha nebe nee?
Estadu mak bele halo mensagen ba nasaun entaun divia bolu mos kandidatu Fretilin nian, nia presidenti parlemento. Ita atu halo mensagen. Amu bispo bele iha direito atu halo mensagem mais Amu bispo laos estado. Amu Bispo nee Igereja importante teb-tebes atu halo estabilidade. Entaun katak Xanana, Amu Bispo nia hatudu momós katak Igereja apoia. Nee atu hatudu ba ema imagem ida nee. Halo kampanya, depois dehan nee mak kampanya. Nee mak hau dehan, nee kampanye foer duke hau hare iha hau nia vida atu halo kampanya foer hanesan nee. Hau nia vida tomak nunka hare kampanye foer ida nee.
Hanesan Sr. Xanana ho Ramos-Horta oras nee sira nia polítika ema dehan la’o latuir dalan. Se Fretilin mak manán karik sira nia pozisaun oinsa?
Ita bele dehan sira la serve ona ba nasaun ida nee tanba sira iha nafatin sira nia funsaun durante tinan sanulu resin hat iha kadeia sei halo funu nafatin no bele fo nafatin kontribuisaun ba nasaun. Hau lafiar e hau la’os radikal. Taka tiha matan ba sira ona. Ita presiza nafatin sira, nee ita beik ona. Ita jerasaun tuan ita nian nee biar foti kaisa antigo, se iha buat ruma atu fo tan ba. Agora, labele dehan Fretilin tenki halo mudansa, tenki hasai Mari Alkatiri entaun sira nain rua ke troka nafatin kadera iha estadu. Nee mak, hau Mari Alkatiri, ami mos hanoin ida deit e jerasaun ida deit. Nee mak dehan mudansa jerasaun foun atu tama, maibe ba sira lae. Sira nain rua troka malu kadera hela deit.
Ema balun dehan sira rua preokupa liu ba Fretilin. Tuir ita-boot nia hanoin tansa mak hanesan nee?
Sira hakarak Fretilin laiha lideransa ida ke forti entaun sira mak bele kontrola. Nee hanesan sira nain rua diak teb-tebes. Hau konyese sira nain rua nee diak teb-tebes hanesan sira mak konyese hau. Uluk ami sei joven ami konyese malu kedas.
Se iha eleisaun prezidensial no lejislativa nee Fretilin mak manán karik, ita-boot hakarak fila-fali sai Primeiru-Ministru?
Nee hau hatete ona katak hau sei la kandidat-án ba Primero-Ministro. Tempo to’o ona atu fo fatin ba jerasun foun. Sekertáriu-jeral hau sei nafatin no sei hamutuk ho Prezidenti Lú-Olo. Halo partidu nee jerasaun foun atu tama ho neneik atu lidera partido nee ba oin. Entaun hau sei la kandidata-án ba Primero Ministro maibe agora hau hatete prezidenti Lú-Olo ho hau sei lidera partido Fretilin atu manán eleisaun lejislativa. Nee hau sei lidera nafatin atu manán eleisaun. Pronto, Fretilin sei foti desizaun, forma governu atu diriji nasaun nee ba diak. Entaun tempu falta mai ami atu fo kontribusaun, maibe uza tempu nee atu konsolida Fretilin para halo jerasaun foun mak atu tur iha oin hodi lidera Fretilin.
Ita-boot iha mensagen ruma ba votantes sira husi Fretilin nomós ema sira nebe hein iha sigunda volta eleisaun prezidensial nee?
Sim. Hau fo apelu ba povu tomak katak kuando atu vota, vota ba ema ke iha abut-metin teb-tebes iha rai ida nee, la’os vota fali ba ema nebe sa’e aviaun ba-mai deit hodi husik hela problema iha rai-laran la rezolve. Vota ema ke ita hatene. Hau la’os dehan rai nain ka la rai nain, ita mesak Timor-oan.
Tanba ema balun ke iha tendênsia sai Primeiro Ministro halo viajen ho aviaun nebe volta iha mundo. Nomos prezidenti mos ba volta mundo oras-oras. Nee hau hatene. Mak lakonsege parado iha Timor. Hakmatek iha Timor. Durante tinan rua nulu resin hat, nia nafatin ho povu, sofre ho povu, nia sei hakmatek iha Timor no terus hamutuk ho povu ida nee. Viajen internasional nee husik ba ministro estranjeiru sira mak halo.*
(Sérgio/Victor/MTT).
FRETILIN Will Not Initiate Violence if It Loses Elections
World News—April 16, 2007.
Though he is no longer the prime minister of Timor Leste, Mari Alkatiri—the secretary general of the country's largest political party Fretilin—is an influential political figure. The Jakarta Post's Abdul Khalik interviewed Alkatiri on Saturday in Dili. The following are excerpts from the interview.
How do you evaluate the presidential election so far?
Answer: It has passed very quietly although a lot of intimidation took place in some places, including in Dili. We (Fretilin) have been accused of intimidation. But in reality, we were intimidated by others in Dili, Liquica, Ermera and Bobonaro. But this is no time to make such claims and create difficulties for the country. We have decided to accept the results, and we will be ready for the second round. We are still confident that we will win the presidency.
What about accusations of fraud against Fretilin?
These accusations are completely baseless. There are a lot of international officials and observers monitoring the CNE and STAE (the bodies handling the election). So how can such claims be made? We could even accuse CNE of fraudulent behavior because its spokesman has not been neutral. Many people said we would not accept the results, and now we have accepted the results, they are accusing us of fraud.
How do you expect to win the run-off when most losing candidates are likely to unite behind Ramos-Horta?
That is not certain. Even if the losing candidates can get together (to support Ramos-Horta), their supporters may change their minds. I am sure that a lot of them will vote for Mr. Lú-Olo (Francisco Guterres Lú-Olo).
International media and observers seem to think it was members of Fretilin who initiated the recent violence. Do you have a comment on this?
Again, these accusations are baseless. On the contrary, we have been the victims of violence since April last year despite the fact that we refrained from violence. That is why the country is stable. I decided to resign from the post of prime minister last year to avoid violence and bloodshed in this country. We have proven during the last 10 months that we have refrained from violence. However, a lot of provocation is coming from other groups against our people. Now that we are close to victory, there is no reason to start violence.
What if Fretilin loses? Will there be any violence?
It is completely wrong to think that we will initiate violence if we lose the election. But I don't think other groups will accept the result if they lose the election.
What did actually happen during your term as prime minister?
Problems that we face in this country come from the top. The situation between President Xanana (Gusmao) and myself as the prime minister had worsened and although we tried to avoid it, eventually it was not possible. They wanted me out of the government. If there was a president from Fretilin and a parliament predominately made up of Fretilin members, we could create stability. We could send a clear message to the people that there would no longer be conflict within the government. We are going to work together in solidarity with the institutions so the country can return to normal.
What will happen if Fretilin either loses the presidency or control of the parliament?
If Fretilin wins the presidency but loses the parliamentary elections there will be problems between the government and the parliament. But our presidential candidate will work with the government and the prime minister. We don't know what it will be like if the opposite occurs. It would be difficult to deal with Ramos-Horta because he is a man without a plan and a vision. He has ideas and goodwill but no plans. I am a friend of Ramos-Horta. I know him very well. But even I think he would be worse than Xanana in this position. Anyway, we will try to cooperate if he wins because there is no other option. It is the decision of the people.
Will you run for the post of prime minister to challenge Xanana?
No, I am not considering running for the post of prime minister. Someone else from the party will run. I will lead the party during the parliamentary elections but this doesn't mean I will become prime minister.
What would a Fretilin-led government do?
First of all, we would create a safe environment for the people of this country and send refugees back to their respective homelands. We would resolve the problems of Maj. Alfredo Reinado (influential rebel leader). We would prioritize making the police force more professional and not politicized. We have been accused of politicizing the police force. But in 2006 when the conflict started between the military and police, there were still 160 international police advisors in the country. What were they doing? We also need to establish a clear policy on the army, which would stop them fighting with the police. Then we could develop the country, create jobs, invest in infrastructure, telecommunications, power and particularly in education and health.
What about oil money from the Timor Gap?
Of course we will use that money. The law on that money is very clear, and it was adopted unanimously by all. How can we bring development to the country if we don't use that money? But actually you can't just distribute the oil money to the people. We don't want to hold on to the money for nothing when the country needs to invest in infrastructure, education and health. We've successfully avoided debt although we have been under pressure to go to the World Bank or IMF. However, if we can manage to get money on easy terms then we will use that rather than our own money. It's completely wrong also to accuse us of not being transparent in managing money while every month we have presented a report to the public.
What about future relations between Timor-Leste and Indonesia?
We need Indonesia as you are our closest neighbor. We still feel good things about Indonesia and we need to resolve all pending issues with the country. Timor Leste is a very small country in between giants. We need to play a role in bringing everybody together and stopping conflict. This is the only way for small countries to survive. It is totally wrong to say that Fretilin would prioritize Portugal or Mozambique.■
Though he is no longer the prime minister of Timor Leste, Mari Alkatiri—the secretary general of the country's largest political party Fretilin—is an influential political figure. The Jakarta Post's Abdul Khalik interviewed Alkatiri on Saturday in Dili. The following are excerpts from the interview.
How do you evaluate the presidential election so far?
Answer: It has passed very quietly although a lot of intimidation took place in some places, including in Dili. We (Fretilin) have been accused of intimidation. But in reality, we were intimidated by others in Dili, Liquica, Ermera and Bobonaro. But this is no time to make such claims and create difficulties for the country. We have decided to accept the results, and we will be ready for the second round. We are still confident that we will win the presidency.
What about accusations of fraud against Fretilin?
These accusations are completely baseless. There are a lot of international officials and observers monitoring the CNE and STAE (the bodies handling the election). So how can such claims be made? We could even accuse CNE of fraudulent behavior because its spokesman has not been neutral. Many people said we would not accept the results, and now we have accepted the results, they are accusing us of fraud.
How do you expect to win the run-off when most losing candidates are likely to unite behind Ramos-Horta?
That is not certain. Even if the losing candidates can get together (to support Ramos-Horta), their supporters may change their minds. I am sure that a lot of them will vote for Mr. Lú-Olo (Francisco Guterres Lú-Olo).
International media and observers seem to think it was members of Fretilin who initiated the recent violence. Do you have a comment on this?
Again, these accusations are baseless. On the contrary, we have been the victims of violence since April last year despite the fact that we refrained from violence. That is why the country is stable. I decided to resign from the post of prime minister last year to avoid violence and bloodshed in this country. We have proven during the last 10 months that we have refrained from violence. However, a lot of provocation is coming from other groups against our people. Now that we are close to victory, there is no reason to start violence.
What if Fretilin loses? Will there be any violence?
It is completely wrong to think that we will initiate violence if we lose the election. But I don't think other groups will accept the result if they lose the election.
What did actually happen during your term as prime minister?
Problems that we face in this country come from the top. The situation between President Xanana (Gusmao) and myself as the prime minister had worsened and although we tried to avoid it, eventually it was not possible. They wanted me out of the government. If there was a president from Fretilin and a parliament predominately made up of Fretilin members, we could create stability. We could send a clear message to the people that there would no longer be conflict within the government. We are going to work together in solidarity with the institutions so the country can return to normal.
What will happen if Fretilin either loses the presidency or control of the parliament?
If Fretilin wins the presidency but loses the parliamentary elections there will be problems between the government and the parliament. But our presidential candidate will work with the government and the prime minister. We don't know what it will be like if the opposite occurs. It would be difficult to deal with Ramos-Horta because he is a man without a plan and a vision. He has ideas and goodwill but no plans. I am a friend of Ramos-Horta. I know him very well. But even I think he would be worse than Xanana in this position. Anyway, we will try to cooperate if he wins because there is no other option. It is the decision of the people.
Will you run for the post of prime minister to challenge Xanana?
No, I am not considering running for the post of prime minister. Someone else from the party will run. I will lead the party during the parliamentary elections but this doesn't mean I will become prime minister.
What would a Fretilin-led government do?
First of all, we would create a safe environment for the people of this country and send refugees back to their respective homelands. We would resolve the problems of Maj. Alfredo Reinado (influential rebel leader). We would prioritize making the police force more professional and not politicized. We have been accused of politicizing the police force. But in 2006 when the conflict started between the military and police, there were still 160 international police advisors in the country. What were they doing? We also need to establish a clear policy on the army, which would stop them fighting with the police. Then we could develop the country, create jobs, invest in infrastructure, telecommunications, power and particularly in education and health.
What about oil money from the Timor Gap?
Of course we will use that money. The law on that money is very clear, and it was adopted unanimously by all. How can we bring development to the country if we don't use that money? But actually you can't just distribute the oil money to the people. We don't want to hold on to the money for nothing when the country needs to invest in infrastructure, education and health. We've successfully avoided debt although we have been under pressure to go to the World Bank or IMF. However, if we can manage to get money on easy terms then we will use that rather than our own money. It's completely wrong also to accuse us of not being transparent in managing money while every month we have presented a report to the public.
What about future relations between Timor-Leste and Indonesia?
We need Indonesia as you are our closest neighbor. We still feel good things about Indonesia and we need to resolve all pending issues with the country. Timor Leste is a very small country in between giants. We need to play a role in bringing everybody together and stopping conflict. This is the only way for small countries to survive. It is totally wrong to say that Fretilin would prioritize Portugal or Mozambique.■
Saturday, April 14, 2007
Povu Nia Terus Sura La Nahas
Sr. Agapito Gomes, Vice-Coordenador Refujiadus “Obrigado Barrack”, Dili
EMA barak dehan katak entre campos deslocados tomak iha Dili laran, so iha fatin hát (4) deit mak durante krize nee nakdoko hela deit, hanesan Jardim-Colmera, Obrigado Barrack-Matadouro, Hospital-Bidau, no Aeroporto-Comoro. Jornalistas balun mos dalaruma ladún brani halo kobertura iha fatin hirak hanesan nee.
Maibe, iha realidade, la’os hanesan ita imajina. Fatin refujiadu hanesan “Obrigado Barrack” hadutu momós kedas ambiente ida ke laiha distúrbius no barulyus.
Iha tempu nebá, oras marka tuku sanulu raikmaus, loron Sábado 14 Abril 2007. Anin nahirik no namata ha’ekoan. Loromatan mos sabara-kmán iha area Matadouro. Ema lubuk-oan ida túr-hale’u fatin dezlokadu “Obrigado Barrack”. Balun la’o ba-mai ho respeitozu teb-tebes.
Refujiadus ida-idak móvel nafatin hodi hala’o sira knár hanesan bai-bain. Ambienti iha kampu refujiadu laran nee hakmatek no kalma teb-tebes.
***
“Ksolok Uitoan Deit…..!”
Haré ba situasaun seguru hanesan nee, jornalista Zeq-Felix husi Revista Semanal Time Timor hakbesik-án ba sira, hodi kumprimenta no dada-lia uitoan ho sira nia responsável iha nebá. Jornalista konsege hasoru-malu duni ho Sr. Agapito Gomes nudar Vice-Coordenador iha fatin-refujiadu “Obrigado Barrack”, Matadouro.
Ho respeitu, Sr. Agapito konvida jornalista Time Timor tama iha nia hela-fatin. Fatin nee iha lona-okos nee klót no simples teb-tebes. Iha deit sofá bra’as oan ida no kadeira masa rua. Iha sor-sorin, ita haré deit kaneka masa balun no roupa kmedak-oan lubuk ida toir hela iha sala entrevista nee. Iha parte seluk, iha mos bandeira Fretilin ida tara nahas iha nebá. Parese Sr. Gomes mos sei halo hela reflesaun ruma kona ba eleisaun prezidensial nee wainhira jornalista ba vizita ninia baraka.
Tebes duni. Iha lona-okos nee, ksolok uitoan deit. Susar no terus mak barak no todan iha refujiadus sira nia moris. So ema nebe laiha fuan no laran deit mak la triste wainhira haré sira nia susar. Tebes duni. Povu nia terus sura la nahas.
Atu hatán netik deit perguntas husi jornalista, Sr. Gomes sente triste atu koalia. Hahú husi konversa badak ida kona ba bandeirola partidu históriku iha lona-okos nee, jornalista la dúvida katak Sr. Gomes mos parese militante ida nebe sei metin nafatin ho partidu históriku nee.
Tan nee mak jornalista komesa husu ninia ideia kona ba partidu históriku nee. Ema balun dehan katak tan deit Fretilin ukun lalós mak povu oras nee terus bebeik deit iha lona-okos nee. Kestaun tansá mak ita-boot hakarak tuir nafatin Fretilin, Sr. Gomes deklara katak nia maun ho ninia família barak teb-tebes mak mate iha ailaran tan deit ba defende Fretilin.
“Keta Halo Ami Terus…..!”
“Hau hanoin, se durante nee ema balu dehan Fretilin mak hamosu krize no fahe-kilat, nee ema ida-rua deit nia hahalok, la’os Fretilin hanesan partidu no organizasaun tomak nebe nia hún no abut metin duni iha Timor-Leste”, Sr. Gomes haktuir hodi afirma katak ema hot-hotu laiha ida ke perfeitu. Se A ou B ka C mak halo sala, nee ema ida-idak nia kulpa, labele tau todan ba Fretilin tomak nebe ema rihun-ba-rihun sei fiar no respeitu.
Maski nunee, Sr. Gomes nebe ho naran-kodik “Kakehe” nee konvida mos ita tomak atu hanoin katak ema nebe lagosta Fretilin sempre inventa buat kikoan hodi sai konfuzaun boot iha povu nia lét. “Hau hakarak dehan katak ami povu ki’ik nee laiha kbít atu buka kadeira. Konfuzaun mosu tanba ulun-boot partidu seluk nebe lahetan kadeira, sempre buka meius atu foka-sai kulpa ema ida-rua nian iha Fretilin nia laran hodi hateten katak Fretilin tomak nee ladiak”, nia esplika hodi husu ba ukun-na’in sira atu keta halo povu terus tan deit ba sira nia kadeira (pozisaun).
Tuir lolós, nia haktuir, ita hotu tenki refleta katak ita laiha serteza se partidu seluk mak ukun, nia sei ukun diak liu ou át liután mos, ita lahatene. Keta sira túr tiha ba kadeira hodi haluhan tiha povu nia susar no terus karik. Sr. Gomes mos realsa katak Fretilin sei aprende husi ninia esperiênsia rasik iha tinan hirak liubá, hodi nunee bele halo diak liután buat nebe mak seidauk lós no la kona ba ema tomak nia laran.
Husi Povu Ba Povu Tomak…..!
Relasiona ho ema balun nebe dehan katak Fretilin durante ukun tinan lima nia laran seidauk bele resolve problema tomak nasaun nee ninian, Sr. Gomes ‘Kakehe’ halo komparasaun katak altura Sr. Marí Alkatiri tún husi kargu Primeiru Ministro, ema barak hanoin katak Sr. Ramos-Horta nebe asumi kargu foun nee bele hakotu lalais krize nee. Maibe, tuir Sr. Gomes, realidade hatudu momós katak Sr. Horta nebe konyesidu internasional no premiadu Nobel da Paz mos laiha kbít atu rezolve krize nee.
Wainhira kestiona kona ba jovens no intelektuais barak mak agora nee fó-suporta maka’as ba Sr. Ramos-Horta atu bele sai Presidente da República duke Sr. Lú-Olo, aman ho oan na’in nén (6) nee fó-razaun nebé kapáz teb-tebes.
“Hau hanoin, iha Timor-Leste nia kontekstu agora nee, liafuan ‘kapasidade ou matenek’ nee signifika katak ema nebé iha kbít duni atu haku’ak povu no iha duni ‘matenek’ atu rezolve krize hodi hasai lalais povu hosi terus naruk nee”, Sr. Gomes ‘Kakehe’ realsa ho optimístika katak se Sr. Lú-Olo sai duni Presidente karik ema-matenek barak husi Fretilin sei reforsa nia hodi hametin nafatin nia pozisaun iha kargu supremu nee.
Tuir nia vizaun, Sr. Lú-Olo nee mos iha kapasidade atu bele sai Presidente da República hodi ukun nasaun nee, tanba nia iha ona esperiênsia sai hanesan Presidente Parlamento Nacional nomós hala’o bebeik viajen internasional no halo ona diskursus barak iha nasoens estranjeirus.
“Hau haré importanti liu mak Sr. Lú-Olo nee ema terus-na’in ida nebe durante tinan 24 iha ailaran nee hadomi duni povu Timor-Leste hodi lahusik ita terus bebeik iha kolonializmu nia okos”, nia afirma hodi hatutan tan katak sentimentu-terus iha ailaran bele mos haburas Sr. Lú-Olo nia neon atu tau-matan diak liután ba povu Timor-Leste tomak duke hirak nebe durante tempu naruk nia laran hela deit iha estranjeiru no la senti direitamenti povu nia terus no susar.
Senhor ho nia káben matebian Ana Paula de Araújo nee fó-razaun katak ho esperiênsia hanesan nee mak Sr. Lú-Olo foti prinsípiu kampanya nian liu husi liafuan-kmanek ida ho ninia sentidu nebe kle’an teb-tebes: “Presidente Husi Povo Ba Povo Tomak”.
Tenki Respeita Igreja
Kona fali ba isu dehan katak Fretilin adopta ideolojia sosializmu-komunizmu nebe halo povu no sarani Igreja Katólika mos lagosta, Sr. Gomes husu ho laran-tomak katak se Fretilin manán karik tenki respeitu nafatin povu nia fiar ba Nai Maromak. “Hau ema fiar-na’in ida nebe tau hau nia moris tomak ba Nai Maromak. Hau ema sarani diak nebe kumpri nafatin doutrina Igreja nian. Hau sei la kontra Igreja nebe sagradu”, Sr. Gomes realsa hodi afirma katak se Amu sira koalia liafuan-kro’at ruma ba governu karik, nee hanesan parte ida husi misaun Igreja nian atu halo di’ak ba povu tomak.
Nia mos hatutan katak, se kleru ruma nebe la’o ladún diak karik, nee hanesan vida privada ema maksalak nian; Maibe wainhira sira hala’o Nai Maromak Nia Serbisu, sira mos hanesan ema santu no sagradu nebe ita tenki respeitu. Nee duni, tuir nia vizaun, klerus sira nee la’o ho realidade rua: “Ema ho Maromak sai ida deit iha sira nia-án”.
“Nunee mos Fretilin. Ema ida-rua maski halo sala, nee hanesan frakeza ema ida-idak nian. Maibe nudar organizasaun históriku nebe abut-metin duni iha rai ida nee, nia sagradu nafatin tanba hafalun ho rán no ruin povu Maubere tomak”, afirma hodi harohan mos katak ema hirak nebe halo Fretilin naran fo’er, rai ida nee duni nia lulik mak sei ta’es sira.
“Nee duni, hau hanoin, se Fretilin manán karik, tenki respeitu nafatin ita nia Igreja Katólika, tanba ida nee mak sai hanesan ita nia identidade relijiozu nebe bele haraik grasa mai ita hodi la’o tuir nafatin dalan lós no diak ba ema tomak. Tuir nian vizaun, ita konsege duni-sai okupasaun Indonézia husi rai-ida nee tanba forsa espiritual mak domina maka’as liu iha funu-na’in sira nia-án. Nee duni, nia hatutan, ita tenki hadi’a Fretilin hodi halakon tiha ideolojia sosializmu-komunizmu iha partidu históriku nee nia laran; Se lae, ita sei lahetan konfiansa husi povu wainhira partidus seluk foka-sai bebeik ba povu katak Fretilin sei uza nafatin doutrina ‘esquerda’ (kiri) nee. “Hau hanoin, Fretilin sei tuba-metin no sai sagradu nafatin hodi ema tomak fiar no respeita kuandu nia metin nafatin ba Igreja Katólika”, nia salenta.
Haré ba Realidade.....!
Hakle’an hikas fali asuntu kampanya no mensajen saida deit mak atu tatoli ba Eleição Presidencial nomós iha Eleição Partido nian fulan hirak tuir mai nee, Sr. Gomes nebe nudar mos ema ‘mate-restu’ ida husi trajédia Crarás 1983 nee husu ba ita tomak atu iha tempu votasaun sigunda volta nee karik tenki hili tuir ita ida-idak nia konsiênsia hodi haré ba realidade nebé iha.
“Ita tenki haré didiak ba realidade. Se Fretilin la hadomi nia povu karik, povu dalaruma terus át liu-fali krize ida nee”, Sr. Gomes realsa hodi hatutan mos katak ulun-boot balun nebe lagosta partidu históriku nee mak hakarak kria krize nee hodi ikus-mai hamosu ideia katak Fretilin mak estraga buat hot-hotu.
Tuir nia opiniaun, tanba ita desidi atu hili ou vota tuir ita nia laran-rasik, ita mos aban-bairua iha responsabilidadi-moral hodi hametin no suporta nafatin kandidatu nebe ita hili ona atu sai Prezidenti Repúblika. “Ita tenki fihir didiak kandidatu ou partidu nebe ita hili, tanba polítika nee hanesan samea nebe dolar kle’uk ba-mai atu buka fatin-diak ba sira-án maski sira hatene hela oinsa bele rezolve povu nia terus no susar”, Sr. Gomes afirma hodi esplika mos katak se partidu seluk mak ukun rai ida nee mos sempre iha frakeza, no dalaruma keta pior át liu fali Fretilin karik mos, ita lahatene.
“Hau fiar katak Timor-Leste nee rai lulik no santu. Ita bele samea tún-sa’e, maibe rai-lulik ida nee duni mak sei tetu no ta’es ita ida-idak nia hahalok. Povu barak teb-tebes mak durante tinan 24 lakon vida, terus no mate namkari iha ailaran fuik. Hau mos fiar katak rai Timor-Leste nee iha na’in nebe sei ta’es ita tomak. Matebian ou saudozus sira nia klamar mos sei tetu ukun-na’in sira nebe oras nee sei halo povu terus bebeik hanesan nee”, nia lamenta ho harohan tomak atu rai ida nee bele mos tau-matan ba nia povu doben hirak nebe oras nee sei terus nafatin iha tempu ukun-án nee.
Hanesan liafuan ikus nian, Sr. Gomes husu liliu ba Prezidenti Repúblika nebe atu ukun iha tinan lima mai oin nee, tenki tau-matan diak liután ba povu tomak, labele husik povu terus bebeik hanesan nee. Se lae, tuir nia hanoin, povu nia matawén no terus sei hanehan sira hodi lahetan ksolok iha sira nia ukun.
“Povu agora nee terus tanba ukun-na’in sira nia hahalok, nee duni sé deit mak atu ukun mos tenki tau-matan no liberta duni povu ida nee husi terus”, realsa Sr. Gomes. Nia mos afirma katak kandidatu nebé deit mak sai Presidente da República tenki realiza buat nebe deit mak sira promete ba povu durante tempu kampanya nia laran, atu labele mosu lia-rahun katak ‘ulun-boot sira nee bos-bosok hela deit ita hodi hetan kadeira. Kuandu sira túr-metin ona iha kargu nee, sira haluhan ona ita’.■ (Zeq/Felix).
EMA barak dehan katak entre campos deslocados tomak iha Dili laran, so iha fatin hát (4) deit mak durante krize nee nakdoko hela deit, hanesan Jardim-Colmera, Obrigado Barrack-Matadouro, Hospital-Bidau, no Aeroporto-Comoro. Jornalistas balun mos dalaruma ladún brani halo kobertura iha fatin hirak hanesan nee.
Maibe, iha realidade, la’os hanesan ita imajina. Fatin refujiadu hanesan “Obrigado Barrack” hadutu momós kedas ambiente ida ke laiha distúrbius no barulyus.
Iha tempu nebá, oras marka tuku sanulu raikmaus, loron Sábado 14 Abril 2007. Anin nahirik no namata ha’ekoan. Loromatan mos sabara-kmán iha area Matadouro. Ema lubuk-oan ida túr-hale’u fatin dezlokadu “Obrigado Barrack”. Balun la’o ba-mai ho respeitozu teb-tebes.
Refujiadus ida-idak móvel nafatin hodi hala’o sira knár hanesan bai-bain. Ambienti iha kampu refujiadu laran nee hakmatek no kalma teb-tebes.
***
“Ksolok Uitoan Deit…..!”
Haré ba situasaun seguru hanesan nee, jornalista Zeq-Felix husi Revista Semanal Time Timor hakbesik-án ba sira, hodi kumprimenta no dada-lia uitoan ho sira nia responsável iha nebá. Jornalista konsege hasoru-malu duni ho Sr. Agapito Gomes nudar Vice-Coordenador iha fatin-refujiadu “Obrigado Barrack”, Matadouro.
Ho respeitu, Sr. Agapito konvida jornalista Time Timor tama iha nia hela-fatin. Fatin nee iha lona-okos nee klót no simples teb-tebes. Iha deit sofá bra’as oan ida no kadeira masa rua. Iha sor-sorin, ita haré deit kaneka masa balun no roupa kmedak-oan lubuk ida toir hela iha sala entrevista nee. Iha parte seluk, iha mos bandeira Fretilin ida tara nahas iha nebá. Parese Sr. Gomes mos sei halo hela reflesaun ruma kona ba eleisaun prezidensial nee wainhira jornalista ba vizita ninia baraka.
Tebes duni. Iha lona-okos nee, ksolok uitoan deit. Susar no terus mak barak no todan iha refujiadus sira nia moris. So ema nebe laiha fuan no laran deit mak la triste wainhira haré sira nia susar. Tebes duni. Povu nia terus sura la nahas.
Atu hatán netik deit perguntas husi jornalista, Sr. Gomes sente triste atu koalia. Hahú husi konversa badak ida kona ba bandeirola partidu históriku iha lona-okos nee, jornalista la dúvida katak Sr. Gomes mos parese militante ida nebe sei metin nafatin ho partidu históriku nee.
Tan nee mak jornalista komesa husu ninia ideia kona ba partidu históriku nee. Ema balun dehan katak tan deit Fretilin ukun lalós mak povu oras nee terus bebeik deit iha lona-okos nee. Kestaun tansá mak ita-boot hakarak tuir nafatin Fretilin, Sr. Gomes deklara katak nia maun ho ninia família barak teb-tebes mak mate iha ailaran tan deit ba defende Fretilin.
“Keta Halo Ami Terus…..!”
“Hau hanoin, se durante nee ema balu dehan Fretilin mak hamosu krize no fahe-kilat, nee ema ida-rua deit nia hahalok, la’os Fretilin hanesan partidu no organizasaun tomak nebe nia hún no abut metin duni iha Timor-Leste”, Sr. Gomes haktuir hodi afirma katak ema hot-hotu laiha ida ke perfeitu. Se A ou B ka C mak halo sala, nee ema ida-idak nia kulpa, labele tau todan ba Fretilin tomak nebe ema rihun-ba-rihun sei fiar no respeitu.
Maski nunee, Sr. Gomes nebe ho naran-kodik “Kakehe” nee konvida mos ita tomak atu hanoin katak ema nebe lagosta Fretilin sempre inventa buat kikoan hodi sai konfuzaun boot iha povu nia lét. “Hau hakarak dehan katak ami povu ki’ik nee laiha kbít atu buka kadeira. Konfuzaun mosu tanba ulun-boot partidu seluk nebe lahetan kadeira, sempre buka meius atu foka-sai kulpa ema ida-rua nian iha Fretilin nia laran hodi hateten katak Fretilin tomak nee ladiak”, nia esplika hodi husu ba ukun-na’in sira atu keta halo povu terus tan deit ba sira nia kadeira (pozisaun).
Tuir lolós, nia haktuir, ita hotu tenki refleta katak ita laiha serteza se partidu seluk mak ukun, nia sei ukun diak liu ou át liután mos, ita lahatene. Keta sira túr tiha ba kadeira hodi haluhan tiha povu nia susar no terus karik. Sr. Gomes mos realsa katak Fretilin sei aprende husi ninia esperiênsia rasik iha tinan hirak liubá, hodi nunee bele halo diak liután buat nebe mak seidauk lós no la kona ba ema tomak nia laran.
Husi Povu Ba Povu Tomak…..!
Relasiona ho ema balun nebe dehan katak Fretilin durante ukun tinan lima nia laran seidauk bele resolve problema tomak nasaun nee ninian, Sr. Gomes ‘Kakehe’ halo komparasaun katak altura Sr. Marí Alkatiri tún husi kargu Primeiru Ministro, ema barak hanoin katak Sr. Ramos-Horta nebe asumi kargu foun nee bele hakotu lalais krize nee. Maibe, tuir Sr. Gomes, realidade hatudu momós katak Sr. Horta nebe konyesidu internasional no premiadu Nobel da Paz mos laiha kbít atu rezolve krize nee.
Wainhira kestiona kona ba jovens no intelektuais barak mak agora nee fó-suporta maka’as ba Sr. Ramos-Horta atu bele sai Presidente da República duke Sr. Lú-Olo, aman ho oan na’in nén (6) nee fó-razaun nebé kapáz teb-tebes.
“Hau hanoin, iha Timor-Leste nia kontekstu agora nee, liafuan ‘kapasidade ou matenek’ nee signifika katak ema nebé iha kbít duni atu haku’ak povu no iha duni ‘matenek’ atu rezolve krize hodi hasai lalais povu hosi terus naruk nee”, Sr. Gomes ‘Kakehe’ realsa ho optimístika katak se Sr. Lú-Olo sai duni Presidente karik ema-matenek barak husi Fretilin sei reforsa nia hodi hametin nafatin nia pozisaun iha kargu supremu nee.
Tuir nia vizaun, Sr. Lú-Olo nee mos iha kapasidade atu bele sai Presidente da República hodi ukun nasaun nee, tanba nia iha ona esperiênsia sai hanesan Presidente Parlamento Nacional nomós hala’o bebeik viajen internasional no halo ona diskursus barak iha nasoens estranjeirus.
“Hau haré importanti liu mak Sr. Lú-Olo nee ema terus-na’in ida nebe durante tinan 24 iha ailaran nee hadomi duni povu Timor-Leste hodi lahusik ita terus bebeik iha kolonializmu nia okos”, nia afirma hodi hatutan tan katak sentimentu-terus iha ailaran bele mos haburas Sr. Lú-Olo nia neon atu tau-matan diak liután ba povu Timor-Leste tomak duke hirak nebe durante tempu naruk nia laran hela deit iha estranjeiru no la senti direitamenti povu nia terus no susar.
Senhor ho nia káben matebian Ana Paula de Araújo nee fó-razaun katak ho esperiênsia hanesan nee mak Sr. Lú-Olo foti prinsípiu kampanya nian liu husi liafuan-kmanek ida ho ninia sentidu nebe kle’an teb-tebes: “Presidente Husi Povo Ba Povo Tomak”.
Tenki Respeita Igreja
Kona fali ba isu dehan katak Fretilin adopta ideolojia sosializmu-komunizmu nebe halo povu no sarani Igreja Katólika mos lagosta, Sr. Gomes husu ho laran-tomak katak se Fretilin manán karik tenki respeitu nafatin povu nia fiar ba Nai Maromak. “Hau ema fiar-na’in ida nebe tau hau nia moris tomak ba Nai Maromak. Hau ema sarani diak nebe kumpri nafatin doutrina Igreja nian. Hau sei la kontra Igreja nebe sagradu”, Sr. Gomes realsa hodi afirma katak se Amu sira koalia liafuan-kro’at ruma ba governu karik, nee hanesan parte ida husi misaun Igreja nian atu halo di’ak ba povu tomak.
Nia mos hatutan katak, se kleru ruma nebe la’o ladún diak karik, nee hanesan vida privada ema maksalak nian; Maibe wainhira sira hala’o Nai Maromak Nia Serbisu, sira mos hanesan ema santu no sagradu nebe ita tenki respeitu. Nee duni, tuir nia vizaun, klerus sira nee la’o ho realidade rua: “Ema ho Maromak sai ida deit iha sira nia-án”.
“Nunee mos Fretilin. Ema ida-rua maski halo sala, nee hanesan frakeza ema ida-idak nian. Maibe nudar organizasaun históriku nebe abut-metin duni iha rai ida nee, nia sagradu nafatin tanba hafalun ho rán no ruin povu Maubere tomak”, afirma hodi harohan mos katak ema hirak nebe halo Fretilin naran fo’er, rai ida nee duni nia lulik mak sei ta’es sira.
“Nee duni, hau hanoin, se Fretilin manán karik, tenki respeitu nafatin ita nia Igreja Katólika, tanba ida nee mak sai hanesan ita nia identidade relijiozu nebe bele haraik grasa mai ita hodi la’o tuir nafatin dalan lós no diak ba ema tomak. Tuir nian vizaun, ita konsege duni-sai okupasaun Indonézia husi rai-ida nee tanba forsa espiritual mak domina maka’as liu iha funu-na’in sira nia-án. Nee duni, nia hatutan, ita tenki hadi’a Fretilin hodi halakon tiha ideolojia sosializmu-komunizmu iha partidu históriku nee nia laran; Se lae, ita sei lahetan konfiansa husi povu wainhira partidus seluk foka-sai bebeik ba povu katak Fretilin sei uza nafatin doutrina ‘esquerda’ (kiri) nee. “Hau hanoin, Fretilin sei tuba-metin no sai sagradu nafatin hodi ema tomak fiar no respeita kuandu nia metin nafatin ba Igreja Katólika”, nia salenta.
Haré ba Realidade.....!
Hakle’an hikas fali asuntu kampanya no mensajen saida deit mak atu tatoli ba Eleição Presidencial nomós iha Eleição Partido nian fulan hirak tuir mai nee, Sr. Gomes nebe nudar mos ema ‘mate-restu’ ida husi trajédia Crarás 1983 nee husu ba ita tomak atu iha tempu votasaun sigunda volta nee karik tenki hili tuir ita ida-idak nia konsiênsia hodi haré ba realidade nebé iha.
“Ita tenki haré didiak ba realidade. Se Fretilin la hadomi nia povu karik, povu dalaruma terus át liu-fali krize ida nee”, Sr. Gomes realsa hodi hatutan mos katak ulun-boot balun nebe lagosta partidu históriku nee mak hakarak kria krize nee hodi ikus-mai hamosu ideia katak Fretilin mak estraga buat hot-hotu.
Tuir nia opiniaun, tanba ita desidi atu hili ou vota tuir ita nia laran-rasik, ita mos aban-bairua iha responsabilidadi-moral hodi hametin no suporta nafatin kandidatu nebe ita hili ona atu sai Prezidenti Repúblika. “Ita tenki fihir didiak kandidatu ou partidu nebe ita hili, tanba polítika nee hanesan samea nebe dolar kle’uk ba-mai atu buka fatin-diak ba sira-án maski sira hatene hela oinsa bele rezolve povu nia terus no susar”, Sr. Gomes afirma hodi esplika mos katak se partidu seluk mak ukun rai ida nee mos sempre iha frakeza, no dalaruma keta pior át liu fali Fretilin karik mos, ita lahatene.
“Hau fiar katak Timor-Leste nee rai lulik no santu. Ita bele samea tún-sa’e, maibe rai-lulik ida nee duni mak sei tetu no ta’es ita ida-idak nia hahalok. Povu barak teb-tebes mak durante tinan 24 lakon vida, terus no mate namkari iha ailaran fuik. Hau mos fiar katak rai Timor-Leste nee iha na’in nebe sei ta’es ita tomak. Matebian ou saudozus sira nia klamar mos sei tetu ukun-na’in sira nebe oras nee sei halo povu terus bebeik hanesan nee”, nia lamenta ho harohan tomak atu rai ida nee bele mos tau-matan ba nia povu doben hirak nebe oras nee sei terus nafatin iha tempu ukun-án nee.
Hanesan liafuan ikus nian, Sr. Gomes husu liliu ba Prezidenti Repúblika nebe atu ukun iha tinan lima mai oin nee, tenki tau-matan diak liután ba povu tomak, labele husik povu terus bebeik hanesan nee. Se lae, tuir nia hanoin, povu nia matawén no terus sei hanehan sira hodi lahetan ksolok iha sira nia ukun.
“Povu agora nee terus tanba ukun-na’in sira nia hahalok, nee duni sé deit mak atu ukun mos tenki tau-matan no liberta duni povu ida nee husi terus”, realsa Sr. Gomes. Nia mos afirma katak kandidatu nebé deit mak sai Presidente da República tenki realiza buat nebe deit mak sira promete ba povu durante tempu kampanya nia laran, atu labele mosu lia-rahun katak ‘ulun-boot sira nee bos-bosok hela deit ita hodi hetan kadeira. Kuandu sira túr-metin ona iha kargu nee, sira haluhan ona ita’.■ (Zeq/Felix).
Tuesday, April 10, 2007
Labele Sai Líder ho Nervozu
Sra. Aliança de Araújo, Deputada PNT ba Parlamento Nacional
Atu dezenvolve futuro nasaun ida ne’e ba oin, presiza haburas demokrasia, labele kria bebeik situasaun ida ke ladún fo valor ba ita nia kultura. Dalabarak ema dehan ita nia kultura sai hanesan kultura funu. Maibe buat hirak ne’e dala ruma hatudu ona realidade ba ita hotu, e ema barak nebe moris iha situasaun ida ne’e hatene ona.
Ema hotu presiza kontribui maka’as liutan atu ita hadia fila fali unidade nasional nebe lakon, naksobu no nakfera iha situasaun krize ida ne’e nia laran.
Haka’it ho ideias hanesan nee mak jornalista Time Timor hakarak dada-lia uitoan ho Sra. Aliança da Costa Araújo, iha ninia rezidênsia Fatuhada, Dili (07/04). Tuir Sr. Aliança nebe hanesan membru parlamentu husi Partido Nacionalista Timorense (PNT), ema Timor-oan hotu tenki kolabora ba malu hodi bele simu malu hanesan ama ida de’it atu hadia hikas país ida ne’e. Ita iha programa barak mak diak no furak, maibe kmanek liu-liu ba programa dezenvolvimentu Edukasaun Saúde, Ekonomia, Agrikultura no Kultura. Buat hirak nee esensial liu ba ita nia vida lor-loron nian, atu nune’e ema ida-idak bele partisipa no halao knar ida ne’e ho diak.
***
Keta Fahe Povu....!
Maibe, wainhira ita hahú dezenvolve programas hirak nee, presiza esforsu-án halao knar nebe diak. Ema nebe iha kbit no kapasidade presiza tulun maluk nebe laiha kbit, atu nune’e ema idak-idak bele moris iha hakmatek no liberdade nia laran. Sra. Aliança nebe nudar mos Dr. Abílio Araújo (fundador PNT) nia alin-feto nee mos realsa katak ita labele hein deit orsamento husi estado no ita labele hein deit nasaun doadores sira mak tenki suporta bebeik ita. Maibe ita presiza fo kontribuisaun no hanoin, nune’e bele buka rasik buat nebe mak ita hakarak hodi bele realiza ita nia vida lor-loron nian.
Ukun-na’in sira labele ukun povo ho politiku deit, maibe ukun povo ho kapasidade nebe diak, atu nune’e povo bele moris iha hakmatek no haksolok nia laran, hodi nunee populasaun labele moris bebeik iha terus nia laran.
Tuir Dona Aliança nia vizaun, iha situasaun ida ne’e, ema barak mak sai vítima no lakon sira nia isin tan deit ema seluk nia interese. Ita la’os hasoru problema ho ema husi rai liur mak mai atu soran ita, maibe ita nia nai-ulun sira rasik mak ukun ita ho sira nia polítiku oi-oin hodi hafahe ita iha tempo krize ida ne’e.
Tanba ida, nia hatutan, wainhira ita hasoru problema, kria violênsia, hodi hafahe unidade nasional, ita rasik mak terus no sofre, ema seluk hamnasa ita wainhira ita hasoru hela dizafius hanesan ne’e. Entaun ho hanoin sira ne’e ita presiza fo fiar ba malu, fo apoio ba malu no suporta ba malu, atu ho ema hotu nia hanoin nebe diak bele lori nasaun ne’e ba oin. Senhora Deputada nee mos afirma katak ita idak-idak bele fo responsabilidade no siguransa másimu atu nune’e nasaun ne’e la’o ho hakmatek no lamonu tan inimigus sira nia liman.
Presidente PNT sei Kandidata ba Eleisaun Lejislativa
Kestiona kona ba PNT nebe la kandidata nia ema ba Eleisaun Prezidensial nee, Dona Aliança fó-razaun katak PNT labele kandidata-án ba eleisaun presidensial ne’e, tanba kandidatu nebe atu konkore iha jogu demokrátiku nee barak liu ona. Ita nia nasaun mos kiikoan no povu mos oituan deit, se ita partidus hot-hotu tenki kandidata nia ema, dalaruma bele sai konfuzaun boot ba ita nia nasaun ne’e.
Senhora nee mos esplika katak ita labele ho arogánsia no labele hadau kadeira deit atu ukun rai ida nee, maibe ita mos tenki haré katak ita nia nee populasaun uitoan deit. Tanba ida ne’e PNT kumpri ninia prinsipiu hodi la hato’o ninia kandidatura ba Eleisaun Prezidensial ne’e. “Maibe ami sei kandidata ami nia Presidente ba Eleição Legislativa ba kargu Primeiro Ministro iha eleisaun nebe tuir mai”, Dona Aliança afirma hodi hatutan tan katak durante ne’e sira esforsu-án maka’as hodi hala’o didiak sira nia programa para oinsa bele realize duni iha eleisaun lejislativu iha fulan rua mai nee.
Tanba ne’e mos, tuir senhora nee, sira hato’o ba lideres sira iha nasaun ne’e katak wainhira iha eleisaun lejislativu karik, rezultadu manan ka lakon ita tenki evita violência no ita tenki simu laran diak atu labele hamosu bibeik situasaun nebe ke ladun fo vantajen diak ba ita nia nasaun no ba ita nia povo.
Seidauk halo Koligasaun ho Partidus seluk
Dona Deputada nee mos rekonyese katak durante nee PNT seidauk halo koligasaun ho partidus polítikus sira seluk ho razaun katak sira mos iha experiênsia atu halao programa rasik no bele lidera nasaun no povo atu bele hakat ba oin iha futuru nebe mai. “Neduni ami mos seidauk suporta ema ida tanba ami sei hare ba ninia hahalok, kapasidade no experiênsia iha nasaun liur no iha nasaun ne’e nia laran”, realsa Sra. Aliança hodi dehan tan katak PNT foin atu hare oinsa bele kandidata nia ou bele hili nia nudar reprezentante povo nian iha nasaun ida ne’e.
Senhora nee hatutan tan katak sira lakohi hili ema ida nebe laiha kbít no laiha kapasidae, no laiha responsabilidade ba povo nia nesisidade, tanba wainhira nia iha emosional entaun nia ukun nasaun ne’e la ba oin no la sai diak. Neduni, tuir nia vizaun, atu sai nai-ulun nebe diak ba nasaun ida ne’e, ita labele ho nervosu deit, tenki ho pasiênsia. Importante liu mak ema nebe iha experiênsia, kalma no matenek, atu nunee PNT mos bele fo apoiu no hili nia hanesan Chefe de Estado nebe diak iha ita nia rai laran hodi ukun nasaun ida ne’e ho diak no hakmatek.
Tenki Hili Dalan Lós no Justo....!
Ita nia senhora nebe kalma teb-tebes nee mos realsa katak to’o agora sira seidauk iha hanoin ida nebe klaru no kle’an kona ba kandidatu ida nebe mak sira atu suporta ba kargu Presidente da República, maibe sira sei hein atu kandita sira nia lider ida nebe iha esperiênsia, kapasidade, no matenek iha Eleisaun Lejislativu oin mai. Tamba, tuir nia haré, durante ita akompanha programa nebe hato’o husi kandidatus sira ne’e mesak diak no fur-furak, maibe dalabarak la hatudu realidade nebe los no justu ba ita nia povo.
Tanba ida ne’e mak, tuir nia vizaun, sira hakarak hato’o ba lideres sira katak, ita labele promete buat nebe sedauk iha realidade ba ita nia povo, maibe ita tenki iha esperansa no servisu maka’as liutan, atu nune’e ita bele hadi’a ita nia rain no haburas kultura nebe durante ne’e hetan estragus husi ema dezkonyesidus sira. Kuando ita hakarak sai husi krize boot ida ne’e, ita tenki tau ema ida nebe ke iha kapasidade, matenek no iha esperiênsia boot hodi hadomi no hadi’a povo nia moris, atu nune’e ita labele moris bebeik iha inferno nia laran.
Tan hahalok sira ne’e, Sra. Alança sei relembra, mak uluk sira promete ba povo buat barak lahalimar, maibe ikus mai oituan deit mak sira halo tuir no barak liu mak la realiza. Entaun, tuir nia hanoin, husi ohin ba oin ita hot-hotu nia matan nakloke ona, e fihir no hili dalan los no justu atu nune’e ita labele monu tan iha dezafiu boot nebe ita infrenta ona durante nee.■ (Oji).
Atu dezenvolve futuro nasaun ida ne’e ba oin, presiza haburas demokrasia, labele kria bebeik situasaun ida ke ladún fo valor ba ita nia kultura. Dalabarak ema dehan ita nia kultura sai hanesan kultura funu. Maibe buat hirak ne’e dala ruma hatudu ona realidade ba ita hotu, e ema barak nebe moris iha situasaun ida ne’e hatene ona.
Ema hotu presiza kontribui maka’as liutan atu ita hadia fila fali unidade nasional nebe lakon, naksobu no nakfera iha situasaun krize ida ne’e nia laran.
Haka’it ho ideias hanesan nee mak jornalista Time Timor hakarak dada-lia uitoan ho Sra. Aliança da Costa Araújo, iha ninia rezidênsia Fatuhada, Dili (07/04). Tuir Sr. Aliança nebe hanesan membru parlamentu husi Partido Nacionalista Timorense (PNT), ema Timor-oan hotu tenki kolabora ba malu hodi bele simu malu hanesan ama ida de’it atu hadia hikas país ida ne’e. Ita iha programa barak mak diak no furak, maibe kmanek liu-liu ba programa dezenvolvimentu Edukasaun Saúde, Ekonomia, Agrikultura no Kultura. Buat hirak nee esensial liu ba ita nia vida lor-loron nian, atu nune’e ema ida-idak bele partisipa no halao knar ida ne’e ho diak.
***
Keta Fahe Povu....!
Maibe, wainhira ita hahú dezenvolve programas hirak nee, presiza esforsu-án halao knar nebe diak. Ema nebe iha kbit no kapasidade presiza tulun maluk nebe laiha kbit, atu nune’e ema idak-idak bele moris iha hakmatek no liberdade nia laran. Sra. Aliança nebe nudar mos Dr. Abílio Araújo (fundador PNT) nia alin-feto nee mos realsa katak ita labele hein deit orsamento husi estado no ita labele hein deit nasaun doadores sira mak tenki suporta bebeik ita. Maibe ita presiza fo kontribuisaun no hanoin, nune’e bele buka rasik buat nebe mak ita hakarak hodi bele realiza ita nia vida lor-loron nian.
Ukun-na’in sira labele ukun povo ho politiku deit, maibe ukun povo ho kapasidade nebe diak, atu nune’e povo bele moris iha hakmatek no haksolok nia laran, hodi nunee populasaun labele moris bebeik iha terus nia laran.
Tuir Dona Aliança nia vizaun, iha situasaun ida ne’e, ema barak mak sai vítima no lakon sira nia isin tan deit ema seluk nia interese. Ita la’os hasoru problema ho ema husi rai liur mak mai atu soran ita, maibe ita nia nai-ulun sira rasik mak ukun ita ho sira nia polítiku oi-oin hodi hafahe ita iha tempo krize ida ne’e.
Tanba ida, nia hatutan, wainhira ita hasoru problema, kria violênsia, hodi hafahe unidade nasional, ita rasik mak terus no sofre, ema seluk hamnasa ita wainhira ita hasoru hela dizafius hanesan ne’e. Entaun ho hanoin sira ne’e ita presiza fo fiar ba malu, fo apoio ba malu no suporta ba malu, atu ho ema hotu nia hanoin nebe diak bele lori nasaun ne’e ba oin. Senhora Deputada nee mos afirma katak ita idak-idak bele fo responsabilidade no siguransa másimu atu nune’e nasaun ne’e la’o ho hakmatek no lamonu tan inimigus sira nia liman.
Presidente PNT sei Kandidata ba Eleisaun Lejislativa
Kestiona kona ba PNT nebe la kandidata nia ema ba Eleisaun Prezidensial nee, Dona Aliança fó-razaun katak PNT labele kandidata-án ba eleisaun presidensial ne’e, tanba kandidatu nebe atu konkore iha jogu demokrátiku nee barak liu ona. Ita nia nasaun mos kiikoan no povu mos oituan deit, se ita partidus hot-hotu tenki kandidata nia ema, dalaruma bele sai konfuzaun boot ba ita nia nasaun ne’e.
Senhora nee mos esplika katak ita labele ho arogánsia no labele hadau kadeira deit atu ukun rai ida nee, maibe ita mos tenki haré katak ita nia nee populasaun uitoan deit. Tanba ida ne’e PNT kumpri ninia prinsipiu hodi la hato’o ninia kandidatura ba Eleisaun Prezidensial ne’e. “Maibe ami sei kandidata ami nia Presidente ba Eleição Legislativa ba kargu Primeiro Ministro iha eleisaun nebe tuir mai”, Dona Aliança afirma hodi hatutan tan katak durante ne’e sira esforsu-án maka’as hodi hala’o didiak sira nia programa para oinsa bele realize duni iha eleisaun lejislativu iha fulan rua mai nee.
Tanba ne’e mos, tuir senhora nee, sira hato’o ba lideres sira iha nasaun ne’e katak wainhira iha eleisaun lejislativu karik, rezultadu manan ka lakon ita tenki evita violência no ita tenki simu laran diak atu labele hamosu bibeik situasaun nebe ke ladun fo vantajen diak ba ita nia nasaun no ba ita nia povo.
Seidauk halo Koligasaun ho Partidus seluk
Dona Deputada nee mos rekonyese katak durante nee PNT seidauk halo koligasaun ho partidus polítikus sira seluk ho razaun katak sira mos iha experiênsia atu halao programa rasik no bele lidera nasaun no povo atu bele hakat ba oin iha futuru nebe mai. “Neduni ami mos seidauk suporta ema ida tanba ami sei hare ba ninia hahalok, kapasidade no experiênsia iha nasaun liur no iha nasaun ne’e nia laran”, realsa Sra. Aliança hodi dehan tan katak PNT foin atu hare oinsa bele kandidata nia ou bele hili nia nudar reprezentante povo nian iha nasaun ida ne’e.
Senhora nee hatutan tan katak sira lakohi hili ema ida nebe laiha kbít no laiha kapasidae, no laiha responsabilidade ba povo nia nesisidade, tanba wainhira nia iha emosional entaun nia ukun nasaun ne’e la ba oin no la sai diak. Neduni, tuir nia vizaun, atu sai nai-ulun nebe diak ba nasaun ida ne’e, ita labele ho nervosu deit, tenki ho pasiênsia. Importante liu mak ema nebe iha experiênsia, kalma no matenek, atu nunee PNT mos bele fo apoiu no hili nia hanesan Chefe de Estado nebe diak iha ita nia rai laran hodi ukun nasaun ida ne’e ho diak no hakmatek.
Tenki Hili Dalan Lós no Justo....!
Ita nia senhora nebe kalma teb-tebes nee mos realsa katak to’o agora sira seidauk iha hanoin ida nebe klaru no kle’an kona ba kandidatu ida nebe mak sira atu suporta ba kargu Presidente da República, maibe sira sei hein atu kandita sira nia lider ida nebe iha esperiênsia, kapasidade, no matenek iha Eleisaun Lejislativu oin mai. Tamba, tuir nia haré, durante ita akompanha programa nebe hato’o husi kandidatus sira ne’e mesak diak no fur-furak, maibe dalabarak la hatudu realidade nebe los no justu ba ita nia povo.
Tanba ida ne’e mak, tuir nia vizaun, sira hakarak hato’o ba lideres sira katak, ita labele promete buat nebe sedauk iha realidade ba ita nia povo, maibe ita tenki iha esperansa no servisu maka’as liutan, atu nune’e ita bele hadi’a ita nia rain no haburas kultura nebe durante ne’e hetan estragus husi ema dezkonyesidus sira. Kuando ita hakarak sai husi krize boot ida ne’e, ita tenki tau ema ida nebe ke iha kapasidade, matenek no iha esperiênsia boot hodi hadomi no hadi’a povo nia moris, atu nune’e ita labele moris bebeik iha inferno nia laran.
Tan hahalok sira ne’e, Sra. Alança sei relembra, mak uluk sira promete ba povo buat barak lahalimar, maibe ikus mai oituan deit mak sira halo tuir no barak liu mak la realiza. Entaun, tuir nia hanoin, husi ohin ba oin ita hot-hotu nia matan nakloke ona, e fihir no hili dalan los no justu atu nune’e ita labele monu tan iha dezafiu boot nebe ita infrenta ona durante nee.■ (Oji).
Sang Rusa Terluka.....!
Oleh: “Beobe”*
SAAT pertama mengenalnya, hati kecilku kian bergolak. Tak tahu, kenapa tatapan matanya mendebarkan jantungku? Penampilannya begitu anggun. Pesona manjanya menawan hatiku. Senyumnya seolah merobek jantungku. Naluri keibuannya pun amat menonjol. Yeah..., saat itu perasaanku seperti di surga saja. Kucoba mengikuti perasaan hati ini agar bisa memberinya setetes cinta.
Waktu itu, cuaca di kota-asam memang cerah walau mendung-tebal terus bertengger di atas cakrawala. Kutatap matanya yang oval, tapi tak berani kuungkapkan niat-cintaku. Aku terus mengamati bibirnya yang halus-mungil. Wahhh, bibirnya begitu indah dan segar....! Nafasku pun turun-naik bagai orang mendaki gunung.
Kuingin mengenalnya lebih-jauh. Tapi gejolak batinku belum tenang. Sepertinya aku masih sulit memetik sekuntum mawar. Takutnya kalau mawar itu penuh-duri. Yeahh..., rasa takut dan malu terus berkecamuk di relung hatiku. Kendati begitu, aku masih bisa bersabar. Kucoba menenangkan kembali batinku lewat refleksi dan meditasi.
Pikirku dalam hati: “Itu mungkin karena aku tipe pria pemalu lantaran terus terkurung di “Penjara-Suci” selama sekian tahun. Dia tentu tahu kalau orang-asrama seperti aku sungguh polos dan punya kesetiaan tunggal. Tak kusangka, dia pun rupanya seorang anak Ascaba (Asrama Canossiana Balide). Dia bertandang ke Rentau karena sebuah kunjungan keluarga. Maklum..., dia pun bidadari kota-asam itu. Lantaran studi, dia hijrah ke Dili beberapa tahun yang lalu.
Yeah..., bagai punguk merindukan bulan; aku pun terus merindukan kehadirannya di sisiku. Nyaris aku tak bergeming. Studiku di asrama seakan terganggu oleh bayangannya. Aku terus melamun sekalipun belum kutanya apakah dia belum mencintai pendekar lain. Dalam benakku, mungkin dialah dara-jelita yang ingin kucintai. Pikirku, karena dia putri-asrama, maka cinta dan kesetiaannya pun tunggal adanya. Ini cocok dengan harapanku akan seorang dara-manis yang cintanya tidak bercabang.
Atau, mungkin dia pun mau menerima cintaku, karena aku anak-asrama yang masih serba polos dan lugu. Cinta, kesetiaan, dan kejujuranku tentu bisa dia andalkan untuk masa-depan. Apalagi sampai dia tahu kalau anak-asrama seperti aku selalu berwatak “LATADO” (=Laki-Laki Takut Dosa). Kalau seperti ini yang terjadi, maka lengkaplah kerinduan kami berdua. Tapi ini cuma lamunan belaka. Sialnya, dia waktu itu telah kembali ke Dili dan aku pun segera balik ke asrama.
***
Sesaat kemudian, pikiranku terganggu lagi. Batinku bergelimang sejuta-tanya. Apakah dia mau menerima cintaku yang masih suci? Bukankah dia merasa beruntung mencintai pria Latado seperti aku?
Mungkin dia senang melihat gairahku. Dia nampak anggun penuh pesona walau masih menyimpan misteri. Aku tidak menduga kalau dia begitu istimewa di hadapanku.
Agak lama kuamati wajahnya. Kadang aku jengkel, lalu tenang kembali. Aku tak habis mengerti. Kenapa dia tidak berani menatapku. Akhirnya baru kutahu kalau dia tipe cewek ABG yang baru pertama kali mencintaiku.
Aku begitu senang, karena matanya seperti menari-nari di kedua kelopaknya. Tatapannya seperti penuh irama. Sesekali dia melirikku, lalu tertunduk lagi. Dia mungkin mau mengatakan padaku: “Aku mencintaimu sehabis-habisnya!” Achh..., itu cuma dugaanku.
Kadang bisa dibenarkan. Buktinya, saat kutatap bibirnya, segera nampak seulas senyum yang malu-malu mengungkap rasa. Wahh...., aku seperti melonjak kegirangan. Tapi kutahan sukacitaku sore itu.
Tak lama kemudian, dia seperti mau mencubitku. Pikirku, mungkin dia mau sesuatu dariku. Entah kata-kata ataupun tindakan.
Tapi, aku tetap mengurung niat cintaku. Itu karena aku tipe pria pemalu. Nampaknya dia belum mengerti. Maunya akulah yang mesti memulai. Memang saat itu kami berdua diam-membisu.
Melihat sikapnya yang terus menanti-menunggu, naluri cintaku semakin panas saja. Akhirnya, kucoba memecahkan kesunyian, lalu berkata pelan: “Noi..., Hau Hadomi tebes Ó...!”
Apa yang terjadi? Rupanya aku jengkel karena dia belum memberi jawaban. Yang kulihat hanyalah pesona manjanya ditambah irama tubuhnya yang menggeliat-geliat. Lagipula, aku pun sial lalu menyalahkan diri sendiri. “Koq, namanya saja belum kuketahui, kenapa bisa kuungkapkan isi-hatiku?”, gumamku dalam hati.
Yeah...., aku mulai tenang kembali. Kuingat lagu “Senja di Batas Kota” Liquiça. Lalu kurasakan angin semilir yang menerpa pantai Kasait kala itu. Aku optimis saja. “Namanya tidak penting bagiku. Yang penting adalah Cintanya! Biarlah deru gelombang laut yang menyebut namanya sekaligus jadi saksi-bisu atas kisah-kasih kami berdua!”
Hati kecilku hanya menyebutnya “Dia”. Yeah...., Aku dan Dia saja. Atau, kalau ini kuungkapkan padanya, bisa jadi “Aku dan Kau suka Dancow........!”
Tapi aku tidak tega seperti itu. Karena Dia-lah si dambaan hati yang suatu saat pasti ‘manis’ seperti Dancow.
Saat itu kupikir dalam hati: “Mungkin Cita-citaku adalah Meraih Cintanya dan Memiliki Dirinya!” Aku tak mau pusing! Yang penting dia bisa menjawab kesendirianku!
Lamunanku senja itu membuat Dia semakin tenggelam dalam keraguan. “Kenapa kamu diam?”, tanya Dia pelan. Cuma pada saat yang sama aku pun mulai meragukan cintanya. Ini beralasan karena dia seperti mau pasrah saja padaku. Tanyaku dalam hati, “Keta nia Na’in iha ona karik?”
Pertanyaan itu rupanya cocok dengan sikapnya seusai kemesraan kami di pantai Kasait. Nampaknya, cintaku untuknya hanyalah sebuah kisah ‘Kasih Tak Sampai’. Pendampingnya telah dia satukan di kedalaman hatinya. Aku hanyalah selingan tak berguna baginya. Yeahhh...., Aku pasrah saja sekalipun selama beberapa bulan ini batinku serasa hancur bagai disambar petir.
Ohhh...., biarlah langit berduka bersamaku. Biarlah Dia bersanding dengan pendekar lain di kejauhan sana. Biarlah Senyummu adalah Tangisku. Biarlah Cintaku adalah Studiku, karena masa-depanku masih ‘perawan’.....!*
Sungguh....! Ternyata semua itu hanyalah mimpi belaka. Aku tersentak dan terbangun dari tidur setelah mendengar bunyi gemuruh dan keributan di luar rumahku. Rupanya jarum jam sudah menunjukkan pukul 06 pagi, dan fajar pun mulai menyingsing dari ufuk timur.
Pagi itu, pikiranku masih segar. Kucoba merenung kembali kisah-kasih yang sempat kurajut bersama Dia dalam mimpiku semalam. “Achhh, sialan! Dia itu siapa? Bukankah Dia adalah putri-jelita yang selama ini masih misterius bagiku?”, tanyaku dalam kebingungan.
Ohhh....., biarlah mimpiku malam itu bagai kisah-romantika yang senantiasa hadir dalam bayangan dan fantasi-indah setiap insan pemburu-cinta. Anggaplah mimpiku adalah matahari yang mampu mengubah malam jadi siang; dan sanggup menerjemahkan gelap jadi terang. Semoga setiap impian-romantis bagai embun penyegar-hati dalam guratan derita “Sang Rusa Terluka...!”■
SAAT pertama mengenalnya, hati kecilku kian bergolak. Tak tahu, kenapa tatapan matanya mendebarkan jantungku? Penampilannya begitu anggun. Pesona manjanya menawan hatiku. Senyumnya seolah merobek jantungku. Naluri keibuannya pun amat menonjol. Yeah..., saat itu perasaanku seperti di surga saja. Kucoba mengikuti perasaan hati ini agar bisa memberinya setetes cinta.
Waktu itu, cuaca di kota-asam memang cerah walau mendung-tebal terus bertengger di atas cakrawala. Kutatap matanya yang oval, tapi tak berani kuungkapkan niat-cintaku. Aku terus mengamati bibirnya yang halus-mungil. Wahhh, bibirnya begitu indah dan segar....! Nafasku pun turun-naik bagai orang mendaki gunung.
Kuingin mengenalnya lebih-jauh. Tapi gejolak batinku belum tenang. Sepertinya aku masih sulit memetik sekuntum mawar. Takutnya kalau mawar itu penuh-duri. Yeahh..., rasa takut dan malu terus berkecamuk di relung hatiku. Kendati begitu, aku masih bisa bersabar. Kucoba menenangkan kembali batinku lewat refleksi dan meditasi.
Pikirku dalam hati: “Itu mungkin karena aku tipe pria pemalu lantaran terus terkurung di “Penjara-Suci” selama sekian tahun. Dia tentu tahu kalau orang-asrama seperti aku sungguh polos dan punya kesetiaan tunggal. Tak kusangka, dia pun rupanya seorang anak Ascaba (Asrama Canossiana Balide). Dia bertandang ke Rentau karena sebuah kunjungan keluarga. Maklum..., dia pun bidadari kota-asam itu. Lantaran studi, dia hijrah ke Dili beberapa tahun yang lalu.
Yeah..., bagai punguk merindukan bulan; aku pun terus merindukan kehadirannya di sisiku. Nyaris aku tak bergeming. Studiku di asrama seakan terganggu oleh bayangannya. Aku terus melamun sekalipun belum kutanya apakah dia belum mencintai pendekar lain. Dalam benakku, mungkin dialah dara-jelita yang ingin kucintai. Pikirku, karena dia putri-asrama, maka cinta dan kesetiaannya pun tunggal adanya. Ini cocok dengan harapanku akan seorang dara-manis yang cintanya tidak bercabang.
Atau, mungkin dia pun mau menerima cintaku, karena aku anak-asrama yang masih serba polos dan lugu. Cinta, kesetiaan, dan kejujuranku tentu bisa dia andalkan untuk masa-depan. Apalagi sampai dia tahu kalau anak-asrama seperti aku selalu berwatak “LATADO” (=Laki-Laki Takut Dosa). Kalau seperti ini yang terjadi, maka lengkaplah kerinduan kami berdua. Tapi ini cuma lamunan belaka. Sialnya, dia waktu itu telah kembali ke Dili dan aku pun segera balik ke asrama.
***
Sesaat kemudian, pikiranku terganggu lagi. Batinku bergelimang sejuta-tanya. Apakah dia mau menerima cintaku yang masih suci? Bukankah dia merasa beruntung mencintai pria Latado seperti aku?
Mungkin dia senang melihat gairahku. Dia nampak anggun penuh pesona walau masih menyimpan misteri. Aku tidak menduga kalau dia begitu istimewa di hadapanku.
Agak lama kuamati wajahnya. Kadang aku jengkel, lalu tenang kembali. Aku tak habis mengerti. Kenapa dia tidak berani menatapku. Akhirnya baru kutahu kalau dia tipe cewek ABG yang baru pertama kali mencintaiku.
Aku begitu senang, karena matanya seperti menari-nari di kedua kelopaknya. Tatapannya seperti penuh irama. Sesekali dia melirikku, lalu tertunduk lagi. Dia mungkin mau mengatakan padaku: “Aku mencintaimu sehabis-habisnya!” Achh..., itu cuma dugaanku.
Kadang bisa dibenarkan. Buktinya, saat kutatap bibirnya, segera nampak seulas senyum yang malu-malu mengungkap rasa. Wahh...., aku seperti melonjak kegirangan. Tapi kutahan sukacitaku sore itu.
Tak lama kemudian, dia seperti mau mencubitku. Pikirku, mungkin dia mau sesuatu dariku. Entah kata-kata ataupun tindakan.
Tapi, aku tetap mengurung niat cintaku. Itu karena aku tipe pria pemalu. Nampaknya dia belum mengerti. Maunya akulah yang mesti memulai. Memang saat itu kami berdua diam-membisu.
Melihat sikapnya yang terus menanti-menunggu, naluri cintaku semakin panas saja. Akhirnya, kucoba memecahkan kesunyian, lalu berkata pelan: “Noi..., Hau Hadomi tebes Ó...!”
Apa yang terjadi? Rupanya aku jengkel karena dia belum memberi jawaban. Yang kulihat hanyalah pesona manjanya ditambah irama tubuhnya yang menggeliat-geliat. Lagipula, aku pun sial lalu menyalahkan diri sendiri. “Koq, namanya saja belum kuketahui, kenapa bisa kuungkapkan isi-hatiku?”, gumamku dalam hati.
Yeah...., aku mulai tenang kembali. Kuingat lagu “Senja di Batas Kota” Liquiça. Lalu kurasakan angin semilir yang menerpa pantai Kasait kala itu. Aku optimis saja. “Namanya tidak penting bagiku. Yang penting adalah Cintanya! Biarlah deru gelombang laut yang menyebut namanya sekaligus jadi saksi-bisu atas kisah-kasih kami berdua!”
Hati kecilku hanya menyebutnya “Dia”. Yeah...., Aku dan Dia saja. Atau, kalau ini kuungkapkan padanya, bisa jadi “Aku dan Kau suka Dancow........!”
Tapi aku tidak tega seperti itu. Karena Dia-lah si dambaan hati yang suatu saat pasti ‘manis’ seperti Dancow.
Saat itu kupikir dalam hati: “Mungkin Cita-citaku adalah Meraih Cintanya dan Memiliki Dirinya!” Aku tak mau pusing! Yang penting dia bisa menjawab kesendirianku!
Lamunanku senja itu membuat Dia semakin tenggelam dalam keraguan. “Kenapa kamu diam?”, tanya Dia pelan. Cuma pada saat yang sama aku pun mulai meragukan cintanya. Ini beralasan karena dia seperti mau pasrah saja padaku. Tanyaku dalam hati, “Keta nia Na’in iha ona karik?”
Pertanyaan itu rupanya cocok dengan sikapnya seusai kemesraan kami di pantai Kasait. Nampaknya, cintaku untuknya hanyalah sebuah kisah ‘Kasih Tak Sampai’. Pendampingnya telah dia satukan di kedalaman hatinya. Aku hanyalah selingan tak berguna baginya. Yeahhh...., Aku pasrah saja sekalipun selama beberapa bulan ini batinku serasa hancur bagai disambar petir.
Ohhh...., biarlah langit berduka bersamaku. Biarlah Dia bersanding dengan pendekar lain di kejauhan sana. Biarlah Senyummu adalah Tangisku. Biarlah Cintaku adalah Studiku, karena masa-depanku masih ‘perawan’.....!*
Sungguh....! Ternyata semua itu hanyalah mimpi belaka. Aku tersentak dan terbangun dari tidur setelah mendengar bunyi gemuruh dan keributan di luar rumahku. Rupanya jarum jam sudah menunjukkan pukul 06 pagi, dan fajar pun mulai menyingsing dari ufuk timur.
Pagi itu, pikiranku masih segar. Kucoba merenung kembali kisah-kasih yang sempat kurajut bersama Dia dalam mimpiku semalam. “Achhh, sialan! Dia itu siapa? Bukankah Dia adalah putri-jelita yang selama ini masih misterius bagiku?”, tanyaku dalam kebingungan.
Ohhh....., biarlah mimpiku malam itu bagai kisah-romantika yang senantiasa hadir dalam bayangan dan fantasi-indah setiap insan pemburu-cinta. Anggaplah mimpiku adalah matahari yang mampu mengubah malam jadi siang; dan sanggup menerjemahkan gelap jadi terang. Semoga setiap impian-romantis bagai embun penyegar-hati dalam guratan derita “Sang Rusa Terluka...!”■
Subscribe to:
Comments (Atom)